Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović najavio je u srijedu da se u Zagrebu planira izgradnja postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz otpada.

Zmajlović je na konferenciji "Hrvatsko-švedski Waste-2-Energy program razmjene" istaknuo da se u zemljama EU-a u 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnje obradi oko 78 milijuna tona otpada, što može energetski zamijeniti 19 posto plina kojeg je 2012. EU uvezla iz Rusije, dodavši kako se u Zagrebu planira gradnja takvog postrojenja, koje je sigurno po okoliš i zdravlje građana.

Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić kaže da je za buduće poslovanje HEP-a važno da kogeneracijska postrojenja za termičku obradu otpada uz primarni cilj proizvodnje toplinske energije na održiv način smanjuju potrebu korištenja fosilnih goriva, što pomaže diversifikaciji energenata i dovodi do značajnog smanjenja emisije stakleničkih plinova.

"Prepoznajemo svoju ulogu i odgovornost u realizaciji nacionalne energetske i okolišne politike, pa tako i u segmentu gospodarenja otpadom", rekao je Jukić.

Viši savjetnik švedskog ministra za poduzetništvo i inovacije Stefan Noreén podsjetio je kako je prvo postrojenje za energetsku oporabu otpada sagrađeno još 1904. u Stockholmu, a danas diljem Švedske 32 takva postrojenja proizvode toplinsku energiju za 810.000 domaćinstava i struju za 250.000 kuća.

"Trenutno se u Švedskoj 50 posto otpada iz domaćinstava pretvara u energiju. Samo u 2012. energetski je obrađeno 2.270.000 tona otpada", istaknuo je Noreén.

U postrojenjima za energetsku oporabu otpada proizvodi se toplinska i električna energija za približno 14 milijuna stanovnika EU-a, rečeno je na konferenciji.

Čak 80 posto energije iz otpada može biti vraćeno u energetski sektor, pa se stoga većina postrojenja za energetsku oporabu otpada gradi u velikim gradovima gdje su priključena na lokalnu energetsku mrežu.

Ta se postrojenja nalaze u blizini lokacija gdje žive ljudi, što najbolje govori o njihovom utjecaju na okoliš i zdravlje. Za sve relevantne emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja, kontinuiranog mjerenja te obaveze nadzora i inspekcija.

U državama koje imaju napredne sustave gospodarenja otpadom poput Švedske se čak 85 do 90 posto papira reciklira, a 10 do 15 posto energetski iskorištava. Kod plastike postotak recikliranja je oko 35 posto, dok se 65 posto energetski oporabljuje.