Umjetna koža, također poznata kao sintetička koža, ima brojne prednosti u odnosu na pravu. Kupce najčešće privlači zato što je pristupačnija i svestranija od prave kože, no važno je i što je ekološki prihvatljivija.
Proizvodnja prave kože zahtjeva upotrebu kemikalija koje mogu biti štetne po okoliš. Nasuprot tome, sintetička koža se može proizvoditi bez štetnih kemikalija, što je čini zelenijom alternativom. Poduzetnici Andrej Marić i Tamara Vučetić prije tri godine pokrenuli su tvrtku pod nazivom ‘Biotech materials’ koja se bavi razvojem novih materijala, a prije pola godine postali su komercijalno aktivni pokretanjem brenda Sabant.
Jedna od inovativnosti koju nude je eko umjetna koža biljnog podrijetla napravljena od piva, točnije od ostataka ječmenog slada nakon proizvodnje piva. Ovu kožu, prikladno materijalu od kojeg nastaje, nazvali su Beer skin (pivska koža).
Mjeseci testiranja
Naime, obično se ostaci biljnog materijala bacaju, a jako mali toga se prenamjeni i dobije sekundarnu namjenu. Pitali smo suosnivača Andreja Marića kako je došlo do razvitka Beer skina. “Kombinacijom istraživanja i slučajnosti. Željeli smo stvoriti materijal koji nije samo održiv i zelen već zanimljiv i privlačan čak i kada ta komponenta održivosti ne bi bila dio jednadžbe. Kako smo oboje živjeli preko puta pivovare, a sama firma započeta je naravno uz pivo, ostaci proizvodnje piva su nam se činili kao očit odgovor.”
Poduzetni dvojac proučavao je svojstva postojećih materijala biljnog podrijetla i ječmenog slada te uvidio kako ovaj otpadni materijal može služiti kao gradivna baza novog materijala.
“Nakon mjeseci testiranja i isprobavanja u suradnji s našim talijanskim partnerima, našli smo način obrade koji omogućuje inkorporaciju ječmenog slada u formulu za kožu biljnog podrijetla’”, opisuje Marić. Priznaje kako je to bio kompleksan proces i objašnjava kako se vlakna iz biljnih materija uvedu u strukturalne elemente umjetne kože pomoću stabilizatora.
Predobrađeni ječmeni slad je osušen i mljeven na specifičnu finoću koja omogućuje da se ječmeni slad uklapa u unutar poliuretana koji su u umjetnoj koži. Upitan vide li se razlike između umjetne kože koju oni proizvode i one životinjske, poduzetnik nam je rekao kako će svatko tko radi s ovim materijalima prepoznati razlike, no za većinu ljudi razlike će biti daleko manje očite.
Marić, koji je inače veterinar, naglasio je kako je cilj njihovog brenda Sabant gurati granice mogućeg i dokazivati da postoje novi cool trendovi koji imaju manje utjecaja na okoliš. Te moderne i ekološke trendove koje slijede cijene i njihovi kupci.
“Što se tiče svijesti potrošača mislim da se ona polagano pomiče i da se sve više ljudi pita kakav će utjecaj njihove potrošačke navike imati na svijet oko nas. Doduše, na nama je kao proizvođačima i inovatorima je da takve tranzicije napravimo što prihvatljivima, te da im ponudimo proizvode s kojima se mogu povezati ne samo na temelju zelenog utjecaja ili održivosti već i svakodnevnih iskustava kao recimo pive s prijateljima nakon teškog tjedna na poslu”, rekao je Marić.
Dizajneri najčešći kupci
Trenutno su im najčešći kupci lokalni zagrebački dizajneri, a sa dizajnericom Mirjam Krajina surađivali su na izradi Raw Bag. Marić je kazao kako su im ideje bile komplementarne i kako je do suradnje došlo prirodno.
“Nakon nekoliko sastanaka postalo je jasno kako ćemo odlično surađivati. Imamo par suradnji koje se trenutno ‘kuhaju’, no za to ćete morati malo pričekati’’, najavljuje Marić. Osim uspješne suradnje na torbi, iz brenda Sabant već su napravili i nogometnu loptu od pivske kože. Prva je kao poklon otišla u ruke njihovog investitora i hrvatskog nogometaša Marka Pjace.
“Hrvatska ima puno inovativnih i kreativnih ljudi, a ekipa iz Sabanta je jedna od njih. Uzeti nešto što se uglavnom baci i od toga kreirati visokokvalitetni održivi materijal koji može presvući dizajnerske komade, interijer restorana ili pak sjedala automobila, svakako je vrijedno divljenja”, kazao je Pjaca.
