Uoči nedjeljnog puta ministra Borisa Lalovca i potpredsjednika Vlade Branka Grčića u Bruxelles o Vladinu paketu reformi i mjera za smanjenje deficita u javnosti se zapravo malo toga pouzdano zna.

"Još nije odlučeno gdje će se rezati", prije samo četiri-pet dana izjavio je Lalovac. S Grčićem je još u četvrtak "češljao proračun" tražeći dodatnih pola do milijardu kuna ušteda koje su potom trebale i na odobrenje kod premijera. Cijeli paket mjera trebao bi, kaže, težiti oko dvije milijarde kuna, a prema najavama glavne bi karte trebale biti racionalizacije u raznim agencijama i javnim poduzećima te dodatne uštede u središnjem proračunu. Povjerenstvo za fiskalnu politiku po definiciji bi trebalo biti među upućenijima u planirane mjere. Razgovarali smo s jednim od njegovih članova, Antom Žigmanom.

Je li vama jasno čime Vlada kani uvjeriti EK da ima plan za zadovoljavajuću fiskalnu prilagodbu i održivije javne financije?
Pretpostavljam da će Vlada iskoristiti projekt "Dubinske analize rashoda državnog proračuna", koji je s obzirom na kratko vrijeme odrađen jako dobro. No, ne očekujem da će se prateće preporuke u cijelosti iskoristiti. Mjere će se vjerojatno svesti na one manje bolne, zbog izborne godine. Konkretne mjere s kojima Vlada planira zaustaviti rastući deficit i rastući javni dug još uvijek nisu jasne. No, jasno je da to ne bi trebale biti samo "mjere štednje" već treba paralelno obuhvatiti i strukturne mjere koje bi omogućile da se određeni proračunski izdaci smanje ili ostanu na istoj razini i u idućim godinama.

Izbori baš ne pogoduju ambicioznijem pristupu stabiliziranju javnog duga i smanjenju deficita.
To je činjenica, ali naš problem nisu samo fiskalne neravnoteže već poslovno i investicijsko okruženje koje nije poticajno. Pritom mislim na vladavinu prava, stabilnost pravnog okruženja, stabilnost i predvidljivost poreznog sustava, te nekorumpiranu administraciju u širem smislu. Fiskalni problemi koji dovode do rasta javnog duga i deficita nemaju samo izvor u državnom proračunu nego i u cijeloj ekonomiji koja nije u stanju proizvesti novi ekonomski rast već joj je najveći doseg stagnacija. To je lijepo pokazala 2011., a vjerojatno će i 2015. godina. Sve to odvija se u godinama prosperiteta u većini zemalja EU i u Sjedinjenim državama. Hrvatskoj ekonomiji ni posljednje mjere proširenog otkupa obveznica Europske centralne banke neće donijeti značajniji poticaj rasta jer je bankarski sustav još uvijek usmjeren na razduživanje u svojim bilancama.

Koje su polazne pozicije za fiskalnu prilagodbu u 2015.; koliki nam je manjak bio lani?
Uskoro će biti objavljeni prvi rezultati izračuna deficita proračuna opće države za 2014. a ono što se trenutno može reći je da će deficit biti veći od najavljenog u zimskim prognozama EK (5% BDP-a, op.a.). Stoga će polazna pozicija Vlade za 2015. biti nepovoljnija, odnosno Komisija će tražiti da se provede više strukturnih mjera nego što je to prvotno najavljeno. Zasad ostaju samo mjere koje su poduzete tijekom lanjskog rebalansa s efektima u 2015. od oko 0,4% BDP-a, što je dosta daleko od potrebne fiskalne prilagodbe.

I za prošlu će se godinu, dakle, konstatirati kršenje fiskalnog pravila?
Fiskalno pravilo za 2014. ocijenit će se kada Povjerenstvo bude imalo na raspolaganju kompletne podatke, ali može se očekivati da ono ni za 2014. neće biti ispunjeno.

A što je s javnim dugom?
Novi standard statističkog izvješćivanja ESA2010, koji je u primjeni od rujna 2014. proširuje statistički obuhvat države, pa će u javni dug ući institucije koje dosad nisu bile dio eksplicitnog javnog duga, ali su se bilježile "ispod crte", što je slučaj s HBOR-om. Stoga će ove godine sigurno doći do povećanja eksplicitnog javnog duga za iznos neto duga HBOR-a. Taj dug i sad postoji, ali se dosad nije statistički bilježio kao javni dug. Financijska tržišta sigurno će reagirati na razinu javnog duga koja bi se do kraja ove godine nalazila blizu 90% BDP-a, što se u mnogim stručnim i znanstvenim radovima smatra gornjom granicom dopustivog javnog duga. Ono što dodatno zabrinjava i sužava prostor za vođenje fiskalne politike su rashodi za kamate koji prelaze razinu od 3,5% BDP-a.

Na dnevnom redu nedavne sjednice Povjerenstva bilo je i izvršenje proračuna, s HZZO-om i HC-om. Ima li ikakvih naznaka dobrih ili loših efekata izdvajanja HZZO-a iz Riznice?
Njegovim izdvajanjem smanjuje se mogućnost upravljanja likvidnošću Državne riznice i gubi kontrola nad više od 21 milijardu kuna proračunskog prihoda. To nije baš u skladu s posljednjim izjavama iz Vlade da proračunske korisnike treba staviti pod kontrolu, ali za ocjenu efekata tog poteza je prerano. S dvije milijarde kuna više novca za zdravstvo u 2015. u odnosu na 2014. moguće je napraviti jako puno, ali najvažnije je da zdravstveni sustav ove godine ne proizvede niti jednu kunu dospjelih neplaćenih obveza. Ako se to dogodi uz 2 mlrd. kuna više novca, HZZO bi odmah trebalo vratiti u Riznicu jer bi to bila potvrda da eksperiment nije uspio.

Velik broj dužnosnika zakon obvezuje na davanje izjava o fiskalnoj odgovornosti. Je li itko dosad po toj osnovi na bilo koji način odgovarao?
Izjave o fiskalnoj odgovornosti su u području djelovanja Ministarstva financija i do sada su proračunski korisnici uredno dostavljali svoje izjave u skladu s donesenim proračunom. Za nekolicinu njih koji se nisu držali Zakona o fiskalnoj odgovornosti pokrenut je prekršajni postupak u službama proračunskog nadzora Ministarstva. Ali napominjem da se ovdje radi o 2013. jer za 2014. nisu još dostavljena sva izvješća.

Gdje je zapeo odavno najavljeni novi zakon o fiskalnoj odgovornosti?
On je trebao biti dio paketa izmjena Zakona o proračunu, budući da je u tom zakonu izbrisana odredba da javni dug državnog proračuna ne može biti veći od 60% javnog duga. Nažalost, ZFO još uvijek nije završen, a uskoro će proći godina dana od zahtjeva Vijeća Europe da se donese novi zakon koji će Fiskalnom povjerenstvu omogućiti institucionalnu, financijsku i personalnu neovisnost. Uz to, on je trebao pooštriti fiskalna pravila i uvesti automatizam u slučaju kad se prekrše osnovna fiskalna pravila o udjelu javnog duga u BDP-u od 60% i deficita od 3%.

Kad se napokon završi, Povjerenstvo će postati više od promatrača bez mišića?
Pravu ulogu u procesu fiskalnog nadzora ono će imati tek kada bude potpuno neovisno na tri osnovna načela: institucionalno, personalno i financijski. To dobro pokazuje primjer Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koje je postalo potpuno operativno nakon što je postalo potpuno neovisno. Smatram da bi trošak osnivanja Povjerenstva i mogućnost neovisnog rada donijeli puno više koristi za javne financije jer bi ga vodili fiskalno odgovorni ljudi koji bi i svojim primjerom morali pokazati odgovornost u trošenju proračunskog novca.

Gradovi su se prilagodili

Što je s proračunskim učincima promjena u oporezivanju dohodaka?

Zasad se samo može primijetiti da su se gradovi ipak prilagodili na novonastalu situaciju, i to uglavnom bez novih nameta i značajnih dizanja cijena usluga. No, to ne znači da udara na građane neće biti u drugom dijelu godine, nakon što se vide rezultati kompenzacijskih mjera.