ZIBOR će izgleda u povijest. Što to znači?

Autor: Jadranka Dozan , 21. studeni 2019. u 22:00
U HNB-u zasad nema zahtjeva za daljnje administriranje ZIBOR-a/Davor Puklavec/PIXSELL

Bankama kontributorima ZIBOR-a nova pravila poskupljuju njegovo održavanje i većinom im je teret kojega bi se riješile.

S početkom iduće godine za sve članice EU istječe rok za usklađivanje s novom tzv. benchmark regulativom. Radi se o uredbi EU o referentnim indeksima ili stopama koje se koriste u financijskim instrumentima i ugovorima ili pak mjere uspješnost fondova.

Tom se reformom odskora povećavaju zahtjevi u smislu administratora i autorizacija benchmarka, a cilj joj je bio da se osigura pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta (ponajprije financijskih) te osigura veća transparentnost i zaštita potrošača i ulagatelja. U Hrvatskoj bi se prilagodba novim pravilima, za početak, mogla odraziti na gašenje ZIBOR-a. Hoće li on uskoro u povijest, još nije posve sigurno. No, ako se to i dogodi, u bankarskim redovima u tome ne vide dramu jer je skala ZIBOR referentnih kamatnih stopa kotiranih (od 8 banaka) na međubankarskom tržištu posljednjih godina samo dodatno gubila na "referentnosti".

Mnoge tako više zanima utjecaj nove regulative na npr. euribor. Bankama kontributorima u izračunu ZIBOR-a nova pravila EU poskupljuju njegovo održavanje i, čini se, većinom ga smatraju teretom kojega bi se lišile.  Tako u Hrvatskoj narodnoj banci, koja je nadležno tijelo za nadzor nad referentnim stopama i davanje odobrenja administratorima u Hrvatskoj, kažu kako do sada nisu zaprimili zahtjev potencijalnog administratora (iz RH ili druge članice EU) koji bi nakon 1. siječnja bio odgovoran za ZIBOR.

No, za to još ima vremena do samog kraja godine.  U Hrvatskoj udruzi banaka kažu kako će osam banaka koje trenutno kontribuiraju za izračun ZIBOR-a donijeti odluku o mogućnostima korištenja ZIBOR-a nakon tog datuma (u skladu s Uredbom EU), ali ako to i ne bude slučaj, na tržištu neće doći značajnih promjena, kažu.  Što to znači u praksi? Prema podacima HNB-a, udjel ZIBOR-a kao referentne kamatne stope u odnosu na druge vrlo je malen.

Od listopada 2017. do rujna 2019. za odobrene kredite s promjenjivom kamatnom stopom on se kretao od 0,7 do 1,3 posto. Na kraju rujna 2019. iznosio je 1,77 milijardi kuna ili tek 1,1% kredita s promjenjivom kamatom. Jednim dijelom prisutan je i kod promjenjivih kamata kod oročenih depozita, ističu. Dodaju usto kako se, osim pri ugovaranju u kreditnim i depozitnim odnosima, djelomično rabi i za određivanje cijene financijskih izvedenica.

Prema stanju u rujnu 83,7% kredita vezanih uz ZIBOR odnosi se na sektor trgovačkih društava, a 10,4% na sektor kućanstava (uglavnom na obrtnike).  U bankama se mahom pripremaju za scenarij prestanka korištenja  te referentne stope. Tako npr. u Erste banci ističu da je kod njih vrlo mali broj i volumen kredita vezanih uz ZIBOR, i to isključivo onih poslovnom sektoru, ali i da intenzivno analiziraju potencijalne supstitute, kako u kreditnom dijelu, tako i kod swap ili forward ugovora. Kao moguća rješenja u scenariju ukidanja ZIBOR-a nameće se, kažu, primjena drugih referentnih stopa – NRS-a (nacionalne referentne stope) ili trezorskih zapisa, a kod kredita i mogućnost uvođenja fiksnih kamatnih stopa. 

Komentirajte prvi

New Report

Close