Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su pogoršana u prosincu, pokazalo je danas izvješće njemačkog instituta ZEW i austrijske Erste Bank, čime Hrvatska prati trend pogoršanja očekivanja u široj regiji srednje i istočne Europe.

Indeks očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci spustio se u prosincu za 4,1 bod, na 22 boda.

Njemački institut ZEW i Erste Bank izračunavaju indeks na temelju ankete u kojoj sudjeluju stručnjaci na financijskim tržištima. Istraživanje obuhvaća regiju srednje i istočne Europe, koja uz Hrvatsku uključuje još i Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, te od listopada 2010. i Tursku.

Očekivanja za regiju u cjelini također su blago pogoršana u prosincu, uz pad odgovarajućeg indeksa također za 4,1 bod, na ukupno 37,5 bodova.

Najviše su pogoršana očekivanja za tursko gospodarstvo, uz pad odgovarajućeg indeksa za 8,7 bodova. Najveće poboljšanje očekivanja zabilježeno je u slučaju mađarskog i poljskog gospodarstva, čiji su indeksi porasli za 15 odnosno 7,2 boda, a pojačan je optimizam i u slučaju Austrije, za sedam bodova, te Rumunjske i Češke, za slabijih 2,6 odnosno 1,3 boda.

Stručnjaci obuhvaćeni anketom ZEW-a i Erste Banka lošije ocjenjuju i aktualno stanje u gospodarstvima srednje i istočne Europe, pa je odgovarajući indeks u prosincu umanjen za 4,3 boda u odnosu na prethodni mjesec i iznosi 11,9 bodova.

U odnosu na studeni pogoršana je i ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu, i to za 6,9 bodova, pa odgovarajući indeks za prosinac iznosi minus 60,5 bodova.

Hrvatska tako prednjači u regiji po pogoršanoj ocjeni aktualnog stanja u gospodarstvu. Slijedi Poljska s padom odgovarajućeg indeksa za 5,3 boda.

Poboljšane su tek ocjene stanja u Mađarskoj i Češkoj gdje su odgovarajući indeksi poskočili za 4,1 odnosno 1,9 bodova.