Glavna razlika između poslovne klime u SAD-u i Hrvatske je u optimizmu – dok poduzetnik u Americi kreće u svaki pothvat s idejom da će sigurno uspjeti, a u tome ga podupire sustav i okolina, u Hrvatskoj je situacija da su svi pesimistični i preplašeni od neuspjeha, a na uspjeh se često gleda sa zavišću i ljubomorom, kazao je američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst u Zagrebu na Poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), održanom pod nazivom Komparativne prednosti Hrvatske za privlačenje izravnih stranih ulaganja u usporedbi s državama SIE.

  "Hrvatska je divna zemlja koju svi prepoznaju, žele vidjeti i ulagati u nju. No, mora se više poraditi na promociji vaše poslovne klime i promjeni percepcije. Američki, a ni ostali investitori ne gledaju Hrvatsku kao malo tržište od četiri milijuna ljudi nego kao centar s kojeg mogu pokrenuti poslovanje za čitavu regiju. Morate poraditi na poboljšanju pozicije na listama konkurentnosti, gdje stojite dosta loše, ali ne tako da nastojite poboljšati svoju poziciju za pet, 10 ili 30 mjesta nego trebate nastojati biti najbolji. Tako to radimo u SAD-u i to je jedino ispravno za uspjeh", kazao je Kohorst. Konzultant Tomislav Čorak iz Boston Consulting Groupa u Hrvatskoj dao je generalni pregled gospodarske i investicijske situacije u RH te istaknuo da imamo puno prednosti, no da ih slabo koristimo. 

Je li dovoljno brzo i snažno
"Mi smo 60-ih i 70-ih bili u stanju da izgradimo u potpunosti hidroelektranu, vlak ili brod, a bojim se da danas takvih kompetencija više nemamo. Od 90-ih je prevladalo mišljenje da mi nemamo što, siromašni rudama, tražiti u industriji te da se moramo orijentirati na usluge. To možda lijepo zvuči, no stvarnost pokazuje da su zemlje koje imaju snažnu proizvodnu industriju puno otpornije na krize od onih koje počivaju na uslugama. Ni nekada nije bilo dovoljno znanja, ali se ono kupovalo ili dobivalo kroz suradnje. Danas je takvo znanje moguće dobiti jedino kroz izravne strane investicije", kazao je Čorak. 

Dodao je da je vidljivo da vlade u našoj zemlji konstantno rade na poboljšanju investicijske klime, no pitanje je li dovoljno snažno i brzo.  "Hrvatska mora pratiti trendove i krenuti u potragu za novim, niskougljičnim tehnološkim investicijama jer su one budućnost. Danas je privlačenje investicija manje politika, a uglavnom strukturirana prodaja visokokvalitetnih i dobro plaćenih prodavača", kaže Čorak. 

Automotive, strojogradnja…
Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, slaže se da Hrvatska mora puno raditi na promociji svojih investicijskih kvaliteta, a koje postoje, a zbog čega je i Vlada nedavno formirala ekspertnu grupu za poboljšanje investicijske klime. Istaknuo je da će nova Uprava za investicije u Ministarstvu preuzeti posao bivše Agencije za promicanje ulaganja te proširiti svoje aktivnosti uz veći budžet.

  "Ove godine fokus nam je na privlačenju investicija iz sektora automotivea, strojogradnje te IT-ja i za to imamo veliki budžet i kvalitetne planove", kazao je Lucić. John Gašparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, upozorava da svi strani investitori gledaju percepciju tržišta, ali i rizik poslovanja. Dodaje da pitanja pravne sigurnosti i korupcija najviše brinu. 

"Društvena je klima pesimistična, iako je vidljivo da mlade generacije donose nove ideje i stavove. Hrvatska nije puno bolja, ali ni gora, od okoline, no više moramo promovirati pozitivne priče, a ne sve gledati kroz pojedinačne negativnosti" smatra Gašparac. Jedna od uspješnih stranih investicijskih priča je i ona švicarskog softveraša Adcubuma koji je prije pola godine došao u Zagreb. "Radi se o srednje velikoj tvrtki s 400-injak zaposlenih koja radi uglavnom za osiguravateljnu industriju u Švicarskoj i Njemačkoj.

Adcubum je odlučio otvoriti novi razvojni centar u Novoj Europi i Zagreb je pobijedio u konkurenciji 6 gradova. Glavni zahtjevi su bili kulturološka kompatibilnost i konkurentna radna snaga. Jedna od glavnih prednosti Zagreba je bilo saznanje da gotovo svi govore engleski", kazao je Poljičak dodavši da u Zagrebu planiraju zaposliti oko 200 IT stručnjaka.