Hrvatska je unutar EU predvodnik po smrtnosti na cestama. Uz Rumunjsku, Bugarsku i Latviju imamo gotovo dvostruko više stradalih od europskog prosjeka. Usto, u 2022. u nadzoru prometa utvrđeno čak 36.259 prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga. Istodobno, koncept Vision Zero prije svega uključuje promjenu razumijevanja sigurnosti, gdje se odgovornost stavlja na čovjeka, ali ne samo na čovjeka kao korisnika prometnog sustava, nego i čovjeka kao upravitelja i kreatora prometnog sustava. Tako je odgovornost podijeljena na sve sudionike u prometnom sustavu, te se sigurnost analizira već u samom planiranju i projektiranju prometnog sustava, s ciljem prevencije prometnih nesreća, kao i smanjenja posljedica.

Zbog toga je važna prvo edukacija na svim razinama, koja treba krenuti od vrtića i škola, kazali su panelisti u raspravi o primjenjivosti koncepta Vision Zero u Hrvatskoj. Marijan Kralj, direktor službe upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju u Groupama osiguranju, istaknuo je da i osiguratelji nastoje pridonijeti približavanju cilju iz Vision Zero koncepta, tako da i kroz svoj rad nastoje ljudima predočiti što je sigurnija vožnja.

Zabijanja u prepreke

“Puno je faktora koji utječu na ispunjavanje tog cilja, statistika kaže da zamjetno pada broj stradalih s povećanjem broja autocesta. Potom, informatizacija i digitalizacija su bitni elementi sigurnosti, primjerice neke tvrtke kao što je Dekra mapiraju europske prometnice i gledaju gdje se što događa, kako bi se moglo intervenirati. Kao osiguravatelji dosta se koristimo statistikom, koja nam pomaže u sklapanju polica”, kazao je Kralj. Podsjetio je da je 2013. u Hrvatskoj došlo do deregulacije cjenika u automobilskoj odgovornosti, što je omogućilo osigurateljima da spuste cijene, i one su oko 35% niže nego onda i drže se na toj razini. To je omogućilo da svatko može kreirati svoj cjenik. Kralj ističe da sudska praksa kod povreda u prometu i određivanja odšteta uzima u obzir stanje vozača u automobilu, je li bio vezan, koliko su ispunjeni svi propisani uvjeti… Zato je edukacija jako važna.

Komentirajući potrebu edukacije, Slaviša Babić, voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta naveo je primjer prometne na Kalniku, gdje je smrtno stradalo troje mladih, čemu je kumovalo puno elemenata, prevelika brzina, nitko nije bio vezan. Navodi i novi problem korištenja mobitela u prometu, što je teško pratiti i kontrolirati, a značajan je uzrok nesreća.Kad je u pitanju održavanje i kvaliteta cesta, Babić ističe kako je za broj nesreća puno važnije ponašanje vozača i prometna kultura, što pokazuju i brojke.

“Možemo imati dojam da naše ceste nisu sigurne, no to ne odgovara istini. Zemlje koje imaju značajno manje poginulih na cestama imaju jednako sigurne ceste kao i Hrvatska, ono po čemu se razlikuju jest da imaju mlađi vozni park i drukčiju prometnu kulturu. Pritom ne smijemo zaboraviti da se natječemo u “premiership ligi”, jer Europa ima daleko najsigurnije ceste na svijetu. No, kod nas ljudi i dalje ne vežu pojas u automobilu, što je i dalje značajan uzrok tragičnih posljedica prometnih nesreća”, kaže Slaviša Babić.

Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a slaže se da je prometna kultura osnovni problem, no dodao i da se u infrastrukturi mogu napraviti poboljšanja po uzoru na skandinavske zemlje.

“Nije problem izlijetanje s ceste, nego to što se pritom vozila zabiju u prepreke na koje naiđu. Zato Švedska primjerice uz ceste nema odvodne kanale, beton, stabla. U Slavoniji imamo kanale uz cestu u koje se redovito slijeće. Puno je tehničkih detalja koji utječu na sigurnost”, navodi Mataija te ističe da i Nacionalni plan veliku pažnju posvećuje suradnji policije s lokalnim cestama i autocestama, što se i provodi. Podsjetio je i na relativno stroge zakone za prekršitelje kao što je ukidanje vozačke dozvole nakon prikupljenih 12 kaznenih bodova ili oduzimanje vozila nakon tri veća prekršaja, navodeći kako je već dosta luksuznih vozila tako oduzeto.

Mataija smatra ohrabrujućim današnje stanje sigurnosti u prometu u odnosu na ono gdje smo bili pred desetak godina, mada statistika ponekad i ne ide na ruku jer nisu sva pravila ista unutar EU. “Europa nema ujednačena pravila oko definiranja prometnih nesreća i nekih detalja koji se broje ili ne broje. Primjer su nesreće u kojima sudjeluju biciklisti koje mi brojimo. Statistika se vodi različito pa ispadamo lošiji, no zato smo jako precizni i ažurni s praćenjem. Ja u svakom trenutku znam kakva je situacija”, kaže Mataija.

Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta slaže se da su nam ceste relativno sigurne, te navodi da je u 2023. smanjen broj poginulih na autocestama s lanjskih 26 na 21 poginulog u prvih osam mjeseci. Pritom je za 8% promet pojačan. “Istina je da je najviše prometnih nesreća ljeti kad je sezona, no činjenica je i da upravo prometne gužve sprečavaju teške nesreće – što je promet gušći, on je sporiji. Zato se teške prometne događaju u noćnim satima, kad su veće brzine, pa i umor. Hrvatske autoceste i drugi koncesionari ulažu mnogo u povećanje sigurnosti na cestama, od ograda do kamera. Radi se redovito na održavanju cesta, što je izazov jer nam za to ostaje relativno malo vremena u godini, 4-5 mjeseci za izvođenje kapitalnih ulaganja”, kaže Ordulj.

Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske naveo je da u Hrvatskoj ne samo da je značajno porasla kvaliteta rada u stanicama za tehnički pregled, već raste i kvaliteta vozila, iako nemamo mladi vozni park.

Stariji, ali kvalitetniji park

Od 2,5 milijuna registiranih osobnih vozila trenutačno je dvije trećine vozila starije od 10 godina.

“No, pritom su i ta starija vozila tehnički naprednija nego što su bila starija vozila prije 10 godina, zbog čega raste i broj vozila koji prolazi tehnički pregled. Statistika kaže da sada svako peto vozilo, dakle njih 20% pada na tehničkom. Najčešći problemi su kočnice, svjetla, ali i motor, karoserija s korozijom”, otkrio je Škreblin.

Siva zona za sve donositelje odluka, ali i neiskorišten bazen kod osiguratelja i dalje su nova prometala kao što su romobili i električni romobili, koji su osvojili gradske ceste bez dobre pravne regulacije i definiranja, uz nisku razinu sigurnosti. Kao ni biciklisti, vozači romobila nemaju police osiguranja od odgovornosti, istaknuo je Kralj, iako su u velikom broju slučajeva odgovorni za stradanje imovine ili osoba. “Ne nose kacige, ne prilagođuju brzinu, a koliko se igraju sa sigurnošću pokazuje broj ozlijeđenih koji dnevno posjete bolnicu”, kaže Kralj.