Željeznica je najslabija karika inače solidno razvijene hrvatske prometne infrastrukture, zaključak je 7. međunarodne konferencija CETRA o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi koja se u petak održala u Puli.

Profesor Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta te novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da je prometna infrastruktura sektor koji zadnjih godina doživljava velike investicije i žila je kucavica svakog gospodarstva.

Velike investicije
Naglasio je kako u Hrvatskoj i većini drugih zemalja najveće investicije idu upravo u taj sektor. Lakušić je istaknuo je kako u ovom procesu investicija zajednički moraju nastupati tvrtke koje se bave građenjem i održavanjem te akademska zajednica koja im je pomoć u rješavanju izazova prisutnih u svakodnevnoj inženjerskoj praksi.

“Kroz međusobnu suradnju akademske zajednice i gospodarstva dobivaju se ideje za istraživanja koje kasnije urode novom tehnologijom, a upravo na istraživanjima i novim tehnologijama gradimo put prema budućnosti”, naglasio je Lakušić.

Govoreći o budućnosti hrvatskih željeznica, Lakušić je podsjetio kako su devedesetih godina ceste uzele primat dok je željeznica ostala na skromnim razinama koje će biti vrlo teško nadoknaditi.

“Godine 2008. imali smo veliku krizu i nedostatak građevinskih firmi, a sada smo došli u paradoksalnu poziciju da navodno imamo projekt, ali više nemamo hrvatskih firmi koje će to graditi. A sve što će se graditi, odradit će strane firme s malim brojem hrvatskih proizvođača, posebice u sektoru željeznice gdje je oslabljeno gospodarstvo.

Prilagodba pruga
Na kraju će malo naših firmi koristiti ova velika sredstva koja se spominju te ćemo doći u poziciju da smo jedna vrsta protočnog bojlera.

Dođe puno novaca, ono malo kamenca ostane u Hrvatskoj, sve ostalo prođe dalje te će nam trebati 8 do 10 godina da bi prilagodili te pruge da počnu plaćati uslugu koja se od njih traži, a to je udobnost, sigurnost i brzina”, pojasnio je Lakušić.