Iako je hrvatska radna snaga bila mobilna u svojim aktivnostima već niz desetljeća, ulazak u Europsku uniju je tome dao novu dimenziju koja je danas poprimila obilježja egzodusa i ozbiljnih demografskih problema u Hrvatskoj.

Naravno da je svima jasno da se potraga za boljim poslom i životom u inozemstvo nikome ne može zabraniti, ali je sve više pokušaja da se poduzetnicima i radnicima koji žele u inozemstvo pomogne, pravim informacijama i ostalom logistikom, a prije svega da se ostavi link prema domovini te njihov odlazak učini samo privremenim.

Potpuno otvaranje Austrije

Jedna od takvih institucija je poslovno udruženje Ingra-DET koje niz godina pomaže našim tvrtkama i radnicima na njemačkom govornom području, a njihova važnost je posebno došla do izražaja tijekom lockdowna izazovnog pandemijom Covida-19 kada je veći broj naših radnika ostao “zarobljen” na gradilištima diljem Njemačke. Njihov najnoviji projekt je stvaranje Centra za savjetovanje za rad u inozemstvu i demografsku obnovu, koji će imati sjedište u Varaždinu.

Kako pojašnjava Zoran Andročec, direktor Ingra-DET-a, izravni povod za pokretanje Centra je potpuno otvaranje Austrije za hrvatske radnike od 1. srpnja.

“Mnoge tvrtke, a još više radnici, odlaze u inozemstvo, a da nemaju pravu sliku o uvjetima tamo. Često imamo slučaj da tvrtke od naših nadležnih vlasti dobiju pogrešne podatke o tamošnjoj poreznoj ili radnoj regulativi, a onda budu neugodno iznenađeni novim uvjetima i kaznama. Mi to želimo spriječiti”, kaže Andročec. Kaže da je Centar trebao zaživjeti 1. srpnja, no zbog Covida-19 je sve odgođeno za neko vrijeme.

Bit će promijenjen i format te će umjesto otvorenog ureda za sve zainteresirane to zasad biti virtualni ured.

“Imamo već u planu poslovni prostor i ljude koji će tamo raditi, no još čekamo da vidimo hoćemo li imati podršku lokalne samouprave i države. No, čak i bez nje mi svakako idemo u otvaranje”, navodi Andročec. Dodaje da im je primarni cilj da osnovne informacije o poslovanju na tržištima Njemačke i Austrije besplatno podijele zainteresiranima.

Pomoći s informacijama

U konačnici im je fokus da svima koji žele otići raditi na Zapad pomognu s “pravim” informacijama o stanju tamošnjeg tržišta i radno-pravnih odnosa, a što bi u konačnici trebalo dovesti do toga da što više Hrvata rad u inozemstvu prakticira samo kao privremen, bilo kroz odlazak na tri, šest ili 12 mjeseci – projektni posao, ili da to bude stalna povezanost hrvatskog i austrijskog tržišta kroz proizvodnju određenih roba ovdje pa njihove ugradnje u Austriji ili Njemačkoj.

“Pritisak na socijalna davanja je velik u čitavoj EU i teško je očekivati da će nisko kvalificirani radnik iz Hrvatske, uz troškove obiteljskog života, moći kvalitetno živjeti vani. Još veći problem će biti mirovina jer 1. mirovinski stup se gotovo svugdje pretvorio u socijalnu pomoć. Zbog toga je za svaki konkretni slučaj, pojedinca ili tvrtku, potrebno napraviti dobru analizu što se kome i kako i gdje isplati”, pojašnjava Andročec koji rješenje vidi u rasterećenju hrvatskog poreznog sustava koji bi onda omogućio domaćim stručnjacima da ostanu u Hrvatskoj i ostvaruju prihode i kvalitetu života sličnu onoj na Zapadu, a od čega bi u konačnici profitirali svi: radnici, gospodarstvo i država.