"Energetski summit 2018. nastavak je energetskih konferencija koje organiziramo zadnjih nekoliko godina. Smatramo da uloga medija mora biti šira, otvarati društveno važna pitanja, poput energetike i naše ovisnosti o uvozu", rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević otvarajući veliku konferenciju u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.

Obraćajući se punoj dvorani zagrebačkog hotela Westin ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da premda iz perspektive ministarstva 2018. predstavlja vrlo izazovnu godinu u području gospodarenja otpadom, u segmentu energetike fokus je na pripremi energetske strategije. "Želimo odrediti smjer razvoja energetike za budućnost. Tranzicija globalne energetike iz fosilnih goriva u smjeru obnovljivih izvora energije nosi sa sobom čitav niz izazova", rekao je Ćorić. Najavio je da će njegovo Ministarstvo do kraja godine u Sabor odaslati strategiju u kojoj će se afirmirati iskorištavanje domaćih kapaciteta, prije svega obnovljih izvora energije – sunca, vjetra, vode, plina i biomase.

"Hrvatska ima velik hidropotencijal koji nije dovoljno iskorišten, i radit ćemo na tome da kroz HEP i ostale alternativne vidove ulaganja povećamo investicije", kaže resorni ministar. Najavio je da će strategija otvoriti niz pitanja, ali i ponuditi odgovore. Dodao je da će novi zakon o ekspoataciji ugljikovodika olakšati i omogućiti strane investicije, a potencijal za povećanje proizvodnje vidi posebice na kopnu što bi u konačnici trebalo smanjiti uvoznu ovisnost zemlje. "Moramo stremiti k ideji da što više afirmiramo domaću proizvodnju, izvori postoje", kaže Ćorić.

Ministar se osvrnuo i na zakonodavni okvir rekavši da je Vlada donijela zakon o plinu. "Moramo misliti i na naše potrošače. 2018. iz naše perspektive bit će godina u kojoj imamo stabilne cijene plina i električne energije", kaže. Za skok cijene goriva na benzinskim crpkama rekao je da su posljedica rasta cijene nafte na svjetskim tržitima, no da zbog liberalizacije Vlada na njih ne može utjecati.

Prezentacije

S obzirom na rast cijena nafte, rastuću potrošnju i potencijalne domaće rezerve ugljikovodika (više je od 20-ak perspektivnih istražnih prostora samo u Panonskom bazenu), nužno je intenzivirati istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj, istaknuo je akademik Mirko Zelić, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. "Ako u idućih nekoliko godina ne povećamo rezerve i ne razvijemo proizvodnju obnovljivih izvora energije Hrvatska će postati ovisna o uvozu preko 90 posto što je porazno za sigurnost i gospodarski razvoj države u cjelini", poručuje. Smatra da Vlada ni u kojem slučaju ne bi trebala dopustiti potpunu liberalizaciju energetskog tržišta već kontrolirati razvoj kao što to čine sve vlade u državama koje raspolažu energentima. Poručio je da se energetika mora odvojiti od zaštite okoliša jer su to dvije suprotne grane te da se njome moraju baviti iskusni struč njaci podcrtavajući da je uvažavanje struke jedina garancija uspješnog razvoja energetike.

Može li Hrvatska iskoristiti distribuirane energetske izvore (DEI) na putu prema energetskoj neovisnosti, naziv je prezentacije koju je održao Tomislav Čorak iz Boston Consulting group Hrvatske. Riječ je o energetskim izvorima "iza mjerila". Već se danas smatra da će DEI biti jedna od tri nove tehnologije budućnosti, uz umjetnu inteligenciju i blockchain. Ideja je da se proizvodnja energije što više približi potrošaču, odnosno da se on što više približi statusu proizvođača. "Tu se ne radi samo o proizvodnji energije, već i sustavima energetske učinkovitosti koji mogu naći u primjenu i u industrijskom i u potrošačkom segmentu", kaže. Iako se Hrvatskoj predviđa skroman rast potražnje od tek jedan posto, zbog snažne ovisnosti o uvozu struje, distribuirani energetski izvori mogu biti dio rješenja energetske neovisnosti pa svoj obol razvoju mora dati država stvaranjem nužnog okvira. Fokus prvenstveno vidi na iskorištavanju solarne energije u kontekstu činjenice da Hrvatska u prosjeku ima 3.4 – 5.2 kWh/m2 na dan solarnog zračenja, no fotonaponski kapacitet značajno zaostaje za potencijalom. "Time ne rješavamo svoju energetsku neovisnost, ali rješavamo velike oscilacije, posebice ljeti zbog turizma kada potrošnja raste 8-10 puta u odnosu na zimsko razdoblje, zaključuje Čorak.