Na izgradnju obilaznice Nedelišće – Pušćine za koju je krajem lipnja konačno potpisan ugovor o početku radova, vrijedan nešto više od 22,7 milijuna eura, Međimurje je čekalo 20 godina.

Ako pitate dugogodišnjeg župana Matiju Posavca zašto je za prve korake u realizaciji te investicije trebalo proći toliko dugo, kao i što koči daljnji gospodarski razvoj Međimurske županije, reći će vam – centralizacija. Iako raspodjela poreznih prihoda posljednjih godina ide na ruku jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Najsjevernija hrvatska županija na mnoge strateške projekte koji su u ingerenciji države čeka predugo, a dinamika njihove realizacije nije onakva kakva je u drugim dijelovima zemlje, naglasio je Posavec u intervjuu za Poslovni dnevnik uz opasku da je Međimurju kao jednoj od najproduktivnijih hrvatskih regija za postizanje još boljih gospodarskih rezultata neophodna kvalitetna infrastruktura.

Što je po Vama ključna stvar koja koči razvoj Međimurske županije? Je li glavni problem centralizacija i raspodjela poreznih prihoda?
Glavni problem svakako jest centralizacija, kao i dinamika realizacije projekata. Najbolji primjer za to je cestogradnja gdje na investicije u državne ceste čekamo već 15 godina. Imate npr. dionicu ceste koja povezuje dva grada, sjedišta županija, Čakovec i Varaždin, i tom cestom dnevno prođe više od 20.000 vozila. Gradnja obilaznice nakon 15 godina, još nije počela. Ističem ovaj primjer jer je po gospodarskim parametrima, Međimurje jedna od najproduktivnijih hrvatskih regija, a da budemo još bolji osnovni preduvjet je kvalitetna infrastruktura. Općenito, sve ono što je decentralizacijom spušteno na nižu razinu, pokazalo se boljim, bržim, učinkovitijim.

Što su “udarne igle” županije u pogledu proizvodnje i koliki su prihodi industrije?
Dominantna je prerađivačka industrija koja ostvaruje najveći izvoz. Nedavno je Državni zavod za statistiku otkrio zanimljive podatke prema kojima je u proizvodnji u Hrvatskoj zaposleno 233.600 ljudi, a tijekom cijele 2023. iz Hrvatske je izvezeno 21,1 milijarda eura. To znači da proizvodna industrija ostvaruje veći izvoz nego turizam, te je više zaposlenih u industriji, nego u turizmu.

Međimurska županija prva je u Hrvatskoj po broju zaposlenih u prerađivačkim granama industrije sa čak 43% zaposlenih, a sve županije sjevera Hrvatske u toj gospodarskoj grani imaju više od 30% zaposlenih, stoga je jasno da se sjever može nazvati hrvatskim industrijsko-proizvodnim središtem. No, u Međimurju se ulaže i u IT, automobilsku industriju i ostale visokodohodovne djelatnosti.

Koje konkretne korake poduzimate za daljnji razvoj gospodarstva u županiji?
Međimurska županija intenzivno izdvaja sredstva u razvoj i unapređenje poduzetništva, poput sufinanciranja kamata za kredite, sufinanciranje izrade natječajne dokumentacije, sufinanciranje ulaganja u osnovnu imovinu, te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, informiranja i savjetovanja o dostupnim instrumentima financiranja, inkubaciji poduzetnika početnika…

Uz izravne potpore, financiramo i rad poduzetničkih potpornih institucija na području županije koje su u radu usmjerene na jačanje konkurentnosti gospodarstva. Županija provodi i Program potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva, potpore za samozapošljavanje nezaposlenih osoba, dok se u sektorima poljoprivrede i turizma potpore provede već niz godina. Međimurska županija i Obrtnička komora provode Projekt stipendiranja učenika obrtničkih zanimanja, kako bismo poticali učenike za strukovna i deficitarna zanimanja, i pripremali ih za tržište rada.

Kažu da se u Međimurju najbrže dolazi do dokumentacije potrebne za pokretanje posla i realizaciju projekata. Koliko brzo se može dobiti potrebna papirologija?
Kod nas prevladava stav da javna uprava mora biti servis građanima i poduzetnicima, a sva administracija mora biti brza i efikasna. S tim ciljem, Međimurska županija je postigla jedan od najviših postotaka u državi u efikasnosti na području prostornog planiranja i građenja. Lani smo od 3385 predmeta riješili njih 3316, te dosegnula efikasnost od gotovo 98%. Trenutačno je u pripremi 27 prostornih planova uređenja te urbanističkih planova uređenja općina i gradova.

Dosad je doneseno čak 367 prostornih planova koji su uneseni u Informacijski sustav prostornog uređenja, kako bi se temeljim njih mogle izdavati e-građevinske dozvole. Pozdravljam odluku Vlade RH za decentralizacijom upravljanja državnim nekretninama. Naime, dosad je na resornom Ministarstvu bilo ukupno aktivno 17.174 zahtjeva, koji su se vrlo sporo ili nikako rješavali.

Samo iz Međimurja je bilo 114 zahtjeva općina i gradova, i 187 zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, što je više od 300 zahtjeva, te je početkom godine država spustila županiji na rješavanje 150 zahtjeva, od čega smo u svega nekoliko mjeseci riješili više od 70 predmeta. To je omogućilo općinama i gradovima, te fizičkim i pravnim osobama daljnji razvoj na njihovom području. I tražimo još predmeta jer ne bježimo od posla i želimo dati doprinos da se i taj dio administracije uredi efikasnije.

Imate stopu nezaposlenosti od 4,4%, no prosječna neto plaća u županiji zaostaje 20% za zagrebačkim prosjekom. Kako to promijeniti?
Situacija se već mijenja. Naime, Međimurska županija s milijardom eura izvozne vrijednosti i dalje je na vrhu ljestvice po ostvarenosti izvoza, te je godinama izvoz veći od uvoza. Ta činjenica da je Međimurje i dalje lokomotiva hrvatskog gospodarstva sa stabilnim gospodarskim parametrima je ne samo pokazalo iznimnu otpornost naših poduzetnika i obrtnika, već utjecalo i na rast plaća.

Statistički podaci pokazuju da su plaće u zadnjih 5 godina rasle u svim županijama, i to u prosjeku 29%, a Međimurska (+36%), Karlovačka (+34%) i Krapinsko-zagorska (+33%) bilježe najveći rast plaća. Smatram da naši građani sukladno produktivnosti zaslužuju više, no pomaci se vide iako dolaze u trenutku kada visoka stopa inflacije u veliko mjeri uzima osjećaj rasta plaća.

Koliko na razini županije ulažete u zdravstvo?
Prvi smo u Hrvatskoj uveli dežurstava liječničkih i stomatoloških ambulanti u neradne dane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posljednjih godina imamo najveći ulagački ciklus u obnovu i opremanje Županijske bolnice Čakovec. Paralelno, obnavljamo i opremamo prostore bolničkih odjela te nabavku opreme. Stvorili smo uvjete, došli su nam raditi mladi specijalisti iz drugih sredina te nam je pošlo za rukom ono što nikome nije – riješiti problem deficita liječničkog kadra.

U krugu gdje su smještene sve naše zdravstvene ustanove, ishodili smo građevinsku dozvolu za novi prostor za sve bolničke laboratorije, a ušli smo i u projekt formiranja palijativnog centra, koji će biti smješten na istoj lokaciji. Završili smo i obimnu rekonstrukciju zgrade Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, rekonstruirali Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije i opremili prostor za tamošnji edukativni centar.

Izgradili smo novu zgradu Doma zdravlja Čakovec, te uz širenje djelatnosti, uspješno popunjavamo mrežu primarne zdravstvene zaštite na našem području. Zbog svega toga, naših planova, strategije, vizije i potrebe razvoja zdravstvenog sustava, reagirali smo na preuzimanje osnivačkih prava općih i županijskih bolnica na državu, jer smatram da našu najveću i jedinu sekundarnu zdravstvenu ustanovu razvijamo u korist pacijenata i naših stanovnika puno kvalitetnije nego će to raditi netko drugi.

Imate na razini županije i nekoliko zanimljivih ulaganja u kulturu…
Najveće ulaganje u kulturu Međimurja je revitalizacija Starog grada Zrinskih u Čakovcu i izgradnja Muzeja nematerijalne baštine – Riznica Međimurja, koja je dobila najvišu nagradu struke u Hrvatskoj, jer ju je Hrvatsko muzejsko društvo proglasilo najboljim stalnim postavom u 2021. godini.

Taj je veliki zahvat realiziran, nažalost, bez podrške države, a postav Riznice Međimurja sadrži inovativna tehnološka rješenja te je priča o povijesnom i etnografskom blagu. Snažno podupiremo izdavačku djelatnost Ogranka Matice Hrvatske, gdje zajedničkim nastojanjima želimo predstaviti relevantne tekstove, istraživanja i zapise vezane uz široj javnosti manje poznate detalje naše povijesti.

Koliko je na raspolaganju za ulaganje u prometnu infrastrukturu?
Govorim već godinama da je Hrvatskoj potrebno snažno ulaganje u željezničku infrastrukturu kao preduvjet daljnjeg razvoja. Danas vožnja vlakom od Čakovca do Zagreba traje više od 3 sata, pa mi je drag svaki napor uložen u rekonstrukciju željezničke pruge ili nabavku novih modernih vlakova.

Za sjever Hrvatske to će biti velika stvar i očekujem da se intenziviraju radovi na dionici željezničke pruge od Kotoribe do Zagreba, osobito jer je u tijeku provođenje natječaja, u što će biti uloženo 170 milijuna eura. Brzina kretanja vlakova nakon završetka radova trebala bi time biti povećana na 100 kilometara na sat. Imam informaciju i da će se u Čakovcu kompletno sanirati donji i gornji ustroj pruge, obnoviti uređene površine za putnike i građevinski obnoviti željezničko-cestovni prijelazi.

Kada roditelji i školarci u županiji mogu očekivati jednosmjensku nastavu?
Želja mi je da sve naše škole budu u cjelodnevnoj nastavi i u tome pratimo smjernice i strategiju razvoja obrazovanja. Prije godinu dana prijavili smo 17 projekata izgradnje, dogradnje osnovnih škola i sportskih dvorana, te još čekamo suglasnosti na projekte koje su temelj za prijavu na natječaj. Žao mi je da cijeli proces ide dosta sporo, ali mi smo spremni, čim dobijemo suglasnosti, za dvije godine osigurati nastavu u jednoj smjeni na području cijele županije.

Gotovo 40% proračuna ulažemo u sustav obrazovanja, osiguravamo besplatan prijevoz svim učenicima autobusom i vlakom, potporu od 50 eura za nabavku radnih materijala za gotovo 4 tisuće učenika srednjih škola, potporu od 100 eura za sve naše studente, njih više od 2300, potporu za djecu i unuke hrvatskih branitelja, te za učenike koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zvanja.

Smatram da time direktno utječemo na pozitivne trendove na tržištu rada i motivaciju da nam učenici po završetku školovanja ostanu tu. Trenutačno se gradi ili dograđuje čak 19 vrtića, te ćemo za svu djecu osigurati mjesto u vrtićima ili jasličkim skupinama.