Nikada priroda ne govori jedno, a znanost drugo – zašto bi, kad je riječ o očuvanju planeta, svatko trebao krenuti od sebe. Sublimirana je to poruka ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić s konferencije Večernjeg lista i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Poziv građanima na energetsku obnovu nekretnina, koja počinje 13. ožujka u 9 sati bio je povod konferenciji pod imenom “Obnovljene kuće – više štede, više vrijede”. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić u uvodnom je govoru istaknuo:

Slijedi i za solare
“Podizanje svijesti ključno je, i to od toga da pazimo koji otpad bacamo u koju kantu, do toga na koji način možemo štedjeti energiju. Svi potpisnici Rezolucije Zemlje kojoj je lani u New Yorku pripao svjetski medijski oskar obvezali su se napraviti barem jedan korak ka boljem; staviti solare na upravne zgrade, smanjiti zagađenost zraka, čime su preuzeli odgovornost za ovu zemlju.

Rezolucija će i ove godine organizirati najveću akciju čišćenja prirode, a ponosni smo i što smo uspjeli okupiti velik broj udruga za zaštitu okoliša s kojima radimo na zajedničkom cilju”, kazao je Dražen Klarić. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je da se već 20 godina, otkako Fond postoji, njegovo poslovanje temelji na načelima zelenog, održivog i energetski učinkovitog.

“Najvažniji dio poslovanja fokusirali smo na energetsku obnovu, prije svega radi poboljšanja kvalitete života naših građana. U poslovnim, stambenim zgradama te kućama provodimo najviše vremena i trošimo resurse s kojima moramo biti racionalni. Gotovo 25 tisuća kuća obnovljeno je dosad putem poziva Fonda, a sufinanciranje je osigurala Vlada iz državne blagajne te europskih fondova”, rekao je Luka Balen, dodajući kako će se još sredstava isplaćivati i za solare, jer upravo za sunčevu energiju zainteresiranih ima najviše, a podsjetio je i na 120 milijuna eura koji se građanima isplaćuju putem Modernizacijskog fonda.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i potpredsjednik Vlade Branko Bačić u Westinu/DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL

Održavanje konferencije poklopilo se s Vijećem ministara za energetiku u Bruxellesu, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

“Ondje smo postigli smo dogovor o sigurnosti opskrbe i pripreme za zimu, a raspravljali smo i o smanjenju potrošnje plina, koja je u Hrvatskoj 22 posto više od preporuke. Svaka zemlja bi u svojoj politici trebala imati cilj, a naš je, kao i europski, do 2050. postati neutralni kontinent. A kako to postići? Nije tu ključan samo gospodarski sektor već i građanstvo, a mjera energetske obnove kuća ide baš u tom smjeru.

Energetska transformacija Hrvatske je u tijeku i cilj je da na svom teritoriju proizvodimo što više energije, naravno, s naglaskom na obnovljivu. Do 2030. očekujemo da će instalirana snaga biti do 2500 MW, a imamo i velik geotermalni potencijal, naš Panonski bazen ima 60% veći geotermalni gradijent od prosjeka EU. Na istražne projekte već je otišlo 75 milijuna eura, ideje za bušotine već postoje i želimo da se geotermalna energija iskoristi za toplinarstvo za četiri velika grada”, rekao je ministar Habijan, dodajući da je i svrha Modernizacijskog fonda postići ciljeve zelene tranzicije.

Što se energetske obnove tiče, istaknuo je da je osigurano 120 milijuna eura, nikad veći iznos, a dosad je pozivima Fonda na taj način obnovljeno 25 tisuća obiteljskih kuća.

Priprema se i obnova višestambenih zgrada, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, istaknuvši i da nam priroda već sad signalizira da okoliš moramo čuvati kako bismo ga prepustili generacijama koje dolaze.

Bačić: Potresi su izazov
“Prije 28 godina, nakon požara na Korčuli, posadili smo novo drveće i postavili natpis ‘Nikad priroda ne govori jedno, a znanost drugo’. A danas je i više nego jasno da nam priroda poručuje da moramo zaustaviti aktivnosti koje pridonose uništavanju i krenuti u drugačiji način promišljanja i življenja”, prisjetio se ministar Bačić dana kad je bio načelnik općine Blato. Bačić je istaknuo i da je trenutačni cilj da prioritet za energetsku obnovu budu kuće građene bez toplinskih izolacija. To su one uglavnom stare pedesetak godina.

“Od 2013. naovamo godišnje smo obnavljali 0,8-1% stambenog fonda. Naravno, kad bi se nastavio takav tempo, za sve bi nam trebalo 120 godina. Zato nam je sad cilj, uz pomoć mehanizma za oporavak i otpornost, da to bude tri posto godišnje. Ono što se nama dogodilo u energetskoj obnovi jesu dva potresa, ali njih nismo doživjeli kao problem, već kao izazov. Kroz cjelovitu obnovu ide i energetska, a najveći izazov nije osiguranje sredstava, već hoće li biti građanske operative koja će obnovu provesti”, kazao je ministar Bačić.

Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost pri Fondu za zaštitu okoliša Maja Rajčić istaknula je da e-prijave za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća počinju 13. ožujka u 9 sati, a rezultat poziva trebalo bi biti 10 tisuća novoobnovljenih kuća.