Iako Zagreb kaska za mnogim drugim manjim hrvatskim gradovima po pitanju zelene tranziciji, u narednom razdoblju planiraju se velike investicije čija će se visina mjeriti u milijardama kuna.

Kako je nedavno prezentirano na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša Skupštine Grada Zagreba s temom “Kako učiniti Zagreb niskougljičnim gradom?”, već se krenulo u dva projekta od kojih je svaki težak više od 300 milijuna kuna, a ići će se i u niz drugih segmenata.

Povećanje učinkovitosti
Zahvaljujući EU programu Elena i projektu RePubLEEc, Grad Zagreb pokreće investiciju u javnu infrastrukturu čija vrijednost premašuje 318 milijuna kuna, a riječ je o rekonstrukciji oko 40 posto postojeće javne rasvjete u glavnom gradu.

Glavni cilj projekta RePubLEEc je povećanje energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete, smanjivanje utjecaja na klimu, povećanja standarda i sigurnosti za građane te priprema za tzv. Smart City. Sve to uz postizanje ušteda u električnoj energiji i održavanju – operativnom trošku javne infrastrukture.

Kako ističu iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja je pripremila i operativno će voditi projekt u Zagrebu, RePubLEEc je inovativan prije svega jer njegova provedba ne podrazumijeva novo zaduživanje Zagreba već njegovo financijsko rasterećenje uz podizanje kvalitete javne rasvjete u gradu.

Provedba modernizacije sustava javne rasvjete predviđena je po modelu Ugovora o energetskom učinku (tzv. EPC).

Ovaj model ugovaranja provodi se tako da privatni partner, ESCO tvrtka ili društvo posebne namjene, samostalno projektira, financira i izvodi radove na rekonstrukciji javne rasvjete te jamči ostvarivanje ugovorenih standarda (funkcionalnost, rasvijetljenost i minimalne energetske uštede).Ugovor o energetskom učinku sklapa se na 17 godina, od čega su dvije predviđene za projektiranje i izvođenje radova.

Na temelju ušteda u troškovima električne energije isplaćivat će se cjelokupno ulaganje, odnosno Grad Zagreb za realizaciju projekta neće morati planirati povećanje rashodovne strane proračuna već njegovo smanjenje.

Sunčani krovovi
Drugi veliki projekt u Zagrebu su “Sunčani krovovi”, a odnosi se na postavljanje solarnih elektrana na veliki broj javnih gradskih zgrada što je projekt težak oko 300 milijuna kuna.

Procjene su da bi se na ovaj način u metropoli instalirati više od 50 MW solarnih kapaciteta. Očekuje se da bi se u ekstenziji ovog projekta mogli uključiti i građani te bi se povećao, kako obujam projekta, tako i veličina ukupne investicije.

Dodatno su planirane investicije u sklopu projekta “House in Order” koje podrazumijevaju sustavno gospodarenje energijom kroz daljinsko očitavanje potrošnje, zamjenu kotlovnica te energetsku obnovu zgrada.

Uz to, kako najavljuju iz REGEA-e, to će uključiti i niz projekata i aktivnosti do 2025. vezanih uz zeleno integralno planiranje, centralizirani toplinski sustav, snažnije korištenje geotermalne energije čiji su potencijali trenutno iskorišteni tek tri posto, blokovsku obnovu, održivo socijalno stanovanje, održivu urbanu mobilnost itd.

Jedan od zanimljivijih projekata je onaj vezan uz ZET i njegovo pretvaranje u sasvim “zelenog” operatera koji više neće koristiti fosilna goriva nego samo struju, a u skoroj budućnosti i vodik.

Projekt predviđa i ekspanziju ZET-a, nakon organizacijske i flotne transformacije, iz zagrebačkog javnog prijevoza u ozbiljnog i profitabilnog regionalnog operatera prometa koji će sa Zagrebom, kao i ostalim gradovima, općinama i županijama, imati ugovore o javnoj usluzi.