Zeleni plan velika je inicijativa EU komisije kojoj je osnovni cilj učiniti Europu klimatski neutralnim kontinentom do 2050 godine. Usmjeren je na preobrazbu europskog gospodarstva sa znatnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova, pri čemu je veliki naglasak na poljoprivredi od koje se traži jačanje sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama.

Očekuje se mobiliziranje sektora za prijelaz na kružno gospodarstvo, veće iskorištavanje mogućnosti digitalnih tehnologija i biotehnologija. Ambicije idu i u smjeru preobrazbe poljoprivredno-prehrambenih sustava kako bi postali isporučitelji sigurne kvalitetne hrane, te da postanu pokretači boljeg života u ruralnim područjima te jamac očuvanja ekosustava i bioraznolikosti.

Na poljoprivredu se odnose dva dokumenta EK – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. te Strategija ‘Od polja do stola’.

U njima su postavljeni vrlo jasni ciljevi koji se žele postići do 2030 godine: smanjiti upotrebu pesticida u poljoprivredi EU za 50%, smanjiti upotrebu umjetnih gnojiva na poljoprivrednim površinama EU-a za 20%,
smanjiti upotrebe antibiotika kod uzgoja životinja za 50%, obnavljanje prirodnih staništa na najmanje 10% poljoprivrednog zemljišta EU odnosno 10% poljoprivrednih površina treba imati obilježja krajolika visoke raznolikosti te 25% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u EU koristiti za organsku poljoprivredu.

Provođenje ovih strategija trebalo bi smanjiti zagađenje, zaustaviti eroziju tla i zaštititi populacije insekata. Da bi to postigla, EK također planira trake cvijeća uz polja širom Europe, zasaditi tri milijarde stabala, očistiti 25.000 kilometara korita i planira, drastično povećati broj zaštićenih rezervata prirode kako bi stvorila zelene koridore. Smanjit će se i poljoprivredne površine te stope PDV-a na ekološki uzgojeno voće i povrće.

U okviru Zelenog sporazuma predlažu se i druge mjere usmjerene na podizanje svijesti građana o važnosti jačanja održivosti prehrambenog sustava boljeg označavanja hrane ili smanjenje rasipanja hrane.

Teški pregovori oko ZPP

Kako će se materijalizirati prijedlozi Zelenog plana, još uvijek nije sigurno. Prema Komisiji puno će ovisiti o spremnosti nacionalnih vlada, različitih odjela EK i parlamenta i Vijeća da prijedloge pretoče u stvarnu politiku. No to neće biti niti lako niti brzo kako je predviđeno.

Krajem svibnja Trijalog o budućoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u kojem je trebao biti postignut sporazum, završen je bez dogovora zbog različitih stavova među pregovaračkim stranama(EK, Vijeća i Parlament).

Nakon dugih pregovora trebalo je završiti dugi proces reforme ZPP-a, koji će odrediti budućnost europske poljoprivrede u sedmogodišnjem periodu – 2021 do 2027. ZPP mora biti usklađena s ciljevima Zelenog plana i pripadajućim strategijama i mora slijediti zelene ciljeve. No, čini se da je ‘zelena agenda’ najteži dio oko kojeg je teško postići suglasnost u pregovorima.

Jedan od značajnih dokumenta koji je donijela EK je Akcijski plan za razvoj organske poljoprivrede iz ožujka ove godine kojim se želi potaknuti izraziti porast udjela organske poljoprivrede u EU, te potaknuti poljoprivrednike da se preusmjere na organsku poljoprivredu.

Akcijski plan ima za cilj pružiti potporu poljoprivrednicima u prelasku na organsku proizvodnju, jačanjem mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja, podržavanjem tržišta organskih proizvoda i paralelnim utvrđivanjem relevantnih poticaja.

Hrvatska ima dobru startnu poziciju

Hrvatska je bogata prirodnim resursima i biološkom raznolikošću, a značajno je da ima razmjerno dobre pokazatelje u zaštiti prirodnih resursa.

Fragmentirana mala poljoprivredna gospodarstava su važna za zaštitu biološke raznolikosti poljoprivrednih površina. Zadnjih desetak godina bilježi se trend smanjenja upotrebe pesticida i gnojiva. Upotreba pesticida smanjila se s 0,6 na 0,5 kg/ha u pet godina 2013. do 2018. što je trend koji nije viđen u susjednim zemljama.

Hrvatska je naglo pala u gnojidbi mineralnim dušikom, s prosječno 100 kg/ha iz 2000. godine na prosječno 45 kg/ha u 2016. godine. Poljoprivreda je odgovorna za 14,8% ukupnih nacionalnih emisija stakleničkih plinova te se taj utjecaj zadnjih godina osjetno smanjuje prvenstveno zbog velikog pada stočnog fonda.

Sve to upućuje da je Hrvatska u jedinstvenoj poziciji da iskoristi rastuću potražnju, ulaganja i mogućnosti znanja za poboljšanje održivosti te otpornosti poljoprivrednog sektora koji se otvaraju u zemlji i diljem EU.

Veliki je zadaća pred ministarstvom poljoprivrede za upravljanjem procesima prihvaćanja u kolikoj mjeri će se ulagati sredstava u prakse korisne za okoliš, ali i samim proizvođačima, udrugama, znanošću i strukom, pronaći načine poboljšanja poljoprivrede proizvodnje, povećanja proizvodnje mlijeka, mesa i ostalih poljoprivrednih proizvoda uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.

*Autorica je Zvijezdana Blažić, CEO i konzultant u Geja savjetovanje