U Zagrebu je sredinom svibnja, u sklopu IV. Zagrebačkoga energetskog tjedna, održan Simpozij o zelenoj gradnji, na kojem je bilo riječi o svjetskoj praksi u energetski učinkovitoj gradnji i mogućnosti njezine primjene u Hrvatskoj. Na skupu su gostovali mnogobrojni govornici iz svjetske mreže Savjeta za zelenu gradnju, među ostalim, James Drinkwater, viši savjetnik Europske regionalne mreže Svjetskog savjeta za zelenu gradnju, s kojim smo razgovarali o problemima zelene gradnje. 

Kakvi su europski trendovi u zelenoj gradnji?
Trendovi se znatno razlikuju diljem ove regije, a tako i u zemljama Europe. Većina država zabilježila je pad građevinskog sektora, posebice u stanogradnji, pa je pozornost usmjerena na energetsku učinkovitost kao način održavanja zaposlenosti. Nacionalni i EU regulatori također su usredotočeni na primjenu energetske učinkovitosti na postojećim zgradama, no realne financijske barijere otežavaju njihova nastojanja. Iako se najviše pažnje pri zelenoj gradnji pridaje uštedama, ono što se dobiva na zdravlju i povećanju produktivnosti možda je čak i važnije. Za primjer mogu navesti Veliku Britaniju, gdje se uštedom potrošnje ugljika u prometu može trgovati na globalnom tržištu kvota za CO2, a u Španjolskoj se programima štedljive vožnje pomaže starijim građanima da uštede. Predviđam da će u idućih 18 mjeseci dijalog o energetskoj održivosti biti fokusiran na moguće intervencije u postojeće zgradarstvo. I regulatori se sve više usmjeravaju na nužnost da se postojeći kapaciteti podignu na višu razinu energetske učinkovitosti. 

Kako je energetska učinkovitost utjecala na građevinsku industriju?
Na tržištima koja primjenjuju visoke standarde energetske učinkovitosti u građevinarstvu industrija se prilagodila i mnogi su objekti energetski učinkoviti. No, takav je princip gradnje sve sofisticiraniji i potrebni su stalna edukacija te ulaganje u nove tehnologije. Dobar dio građevinskih tvrtki nije spreman ulagati u to. Percepcija je da je energetska održivost nešto elitno i/ili skupo. No, iskustva pokazuju da takve zgrade mogu donijeti veliku korist s malo dodatnog ulaganja, ili čak i bez njega. Svjestan sam toga da će percepcija i u idućem razdoblju biti problem, no zato smo tu da razvijamo dijalog i širimo primjere dobre prakse.

Koje su implikacije zelene zgrade na ukupni društveni, ekonomski i ekološki sustav?
Jedna od vodećih europskih politika na području gospodarske konkurentnosti je "Štedljiva Europa", koja se koncentrira na povećanje održivosti u trima ključnim sektorima koji imaju najveći utjecaj na naš planet: poljoprivredi, prometu i zgradarstvu. Već je dugo poznato da zelena gradnja ima velik potencijal u ublažavanju ekoloških pritisaka. Kvalitetnija novogradnja sve se više doživljava kao učinkovito sredstvo za ekonomsku konkurentnost s obzirom na to da građevinski sektor u Europi prosječno zauzima 10 posto bruto društvenog proizvoda. Ono što zelene zgrade mogu dati građanima i zajednici velik je potencijal koji još u nije u cijelosti prepoznat, a dio problema leži i u činjenici da lokalne zajednice rijetko sudjeluju u sustavu planiranja. To se ipak mijenja u zemljama poput Švicarske, gdje su građani i na najnižim razinama sve više uključeni u stvaranje planova vezanih uz razvoj gradova.

Koliko je važna nova europska direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada?
Primjena Energetske građevinske direktive 2010, koja bi podrazumijevala da nove zgrade od 2020. troše gotovo nula energije, jedan je od najvećih izazove industrije. Većina zemalja mora još Europskoj komisiji prijaviti kakav je napredak ostvarila na tom području. Još, međutim, nije jasno kako bi taj standard morao biti implementiran u nacionalnim zakonodavstvima. U izvješću Europske komisije uskoro će biti objavljene nove direktive koje će podrazumijevati potrošnju "nula energije". To će biti smjer koji će moći slijediti sve članice EU koje žele što brže napredovati prema tom cilju. Na žalost, mnogi se elementi izvorne direktive ne provode. Certifikati o energetskoj učinkovitosti zgrada još nisu nešto previše važno na tržištu nekretnina, pa i nema kvalitetnih podataka o energetskom stanju nekretnina koje se prodaju. 

Kako je ekonomska kriza utjecala na trend zelene gradnje u Europi?
Poduzetnici u privatnom sektoru uvijek će učiniti prvi korak, ali u smislu šire perspektive, javni sektor je taj koji mora davati smjer. No, zahtjev za što nižom cijenom projekta, i što bržim završetkom, često dovodi do zanemarivanja procjene ukupna životnog ciklusa zgrade te se radi previše loših projekata. Ograničeni javni proračuni najveća su kočnica većoj ekspanziji zelene gradnje. Iako je bilo za očekivati da će u recesiji "zelene teme" biti izbačene s dnevnog reda, praksa pokazuje da je situacija suprotna. Održivost, koja usto donosi dodanu vrijednost, u mnogim je slučajevima smjer koji mnogi drže u teškim vremenima.

Kakva je uloga i utjecaj Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj i drugim zemljama?
Ključna je uloga Savjeta okupiti sve uključene u sustav i planiranje gradnje. To postižemo komunikacijom s lokalnom zajednicom i pozivom svima na dijalog. Zelena gradnja nije samo prilika za mnogobrojne kompanije iz građevinskog i pratećih sektora, to je prilika za širenje ideje i pronalaženje zajedničkog jezika održivosti. Savjet je sve jača platforma za obrazovanje, osigurava da najbolja svjetska praksa postane standard u svakoj zemlji. Kad je posrijedi pomoć zakonodavcu u stvaranju pravne regulative za održivu gradnju i okoliš, Savjet je poželjan i moćan partner. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj sam po sebi dokazuje da je prava snaga na tržištu, a ja se nadam da će ga i u budućnosti podržavati cijeli građevinski i nekretninski sektor te mu omogućiti daljnji rast.