Oko 43% izvođača tek ponekad koristi energetski učinkovite sustave i tehnologije u svom poslovanju, dok 30-ak posto njih čini to na zahtjev ulagača. No, bilježi se rast izvođača koji samo takve sustave koriste i ugrađuju, i to sa 7% u 2013. na nešto više od 21% tijekom 2023.

To je dio prezentacije profesorice Građevinskog fakulteta u Zagreb Ivane Banjad Pečur, voditeljice Cro Skills Reload projekta, vezano za analizu stanja kao i izazove u odnosu na zelene vještine u području energetske učinkovitosti. Sve u sklopu ljetne zelene radionice Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG).

Svaki peti stranac
U ovoj temi “Tko će provoditi energetsku obnovu zgrada”, budući da Hrvatskoj nedostaje oko 20.000 građevinskih radnika, a svaki peti je sada stranac (uvoz NKV radnika, najčešće Nepalaca), analiza ukazuje na nedostatak kvalificirane radne snage u svim segmentima po pitanju EnU, OIE, BIM-a i zelene gradnje.

Na drugoj strani se veliki potencijal otvara za poslove na području energetske obnove zgrada i obnove općenito. Kako se procjenjuje, posrijedi su ulaganja u iznosu od oko 32 milijarde eura do 2050. Fond stambenih zgrada prema projekcijama bit će za 6 % veći 2050. te će iznositi blizu 200 milijuna četvornih metara, dok se kod nestambenih zgrada s 14%-tnim rastom 2050. previđa fond u kojem je nešto manje od 67 milijuna m2.

No, od 2014. do 2020. samo 0,7 % ukupnog fonda zgrada renoviran je na godišnjoj bazi, a u RH su energetski neučinkovite zgrade odgovorne za 40% potrošnje energije i 36% CO2 emisije te čak 30% zgrada spada u kategoriju s najlošijim energetskim svojstvima.

Pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih zgrada i izgradnje novih nZEB zgrada uvelike bi se smanjila potrošnja energije i CO2 emisija u građevinskom sektoru, pa stoga Hrvatska za te projekte treba obrazovanu radnu snagu u širokom rasponu, od novih tehnologija do novih materijala.

U kontekstu ključne EU inicijative za zelene vještine u području energetske učinkovitosti, cilj je navedenog projekta i u RH unaprijediti vještine građevinskih radnika i inženjera. Sufinancira ga EU.

“Ključan doprinos projekta CROskills-RELOAD dekarbonizaciji je kroz stvaranje smjernica i sustava osposobljavanja kako bi se radnicima omogućilo savladavanje vještina potrebnih za rad na projektima energetske učinkovitosti. Najvažnije od svega je da se projektom potiče cjeloživotno učenje i razvoj vještina vezanih za energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru, a sve u svrhu postizanja ciljeva dekarbonizacije do 2030.”, naglašava izvršni direktor HSZG-a Dean Smolar.

Projekt je nastavak prethodnog, poznatog kao EuroSkills, ali s novom značajkom uključivanja bijelih ovratnika u proces cjeloživotnog učenja i poboljšanja vještina. Glavni ishodi projekta uključuju revitalizaciju Nacionalne platforme za kvalifikacije (NKP), analizu postojećeg stanja u zgradarstvu te izradu Nacionalnih smjernica za unaprjeđenje kompetencija radnika u građevinarstvu u kontekstu energetske učinkovitosti.

Šansa kroz prekvalifikacije
U sklopu zadaća projekta analiza stanja obuhvaća sustav obrazovanja – strukovne škole, 30 škola koja obrazuju građevinska zanimanja te 48 škola koje obrazuju učenike u području strojarstva i elektrotehnike, zatim obrazovanje odraslih uključujući osposobljavanje po programa u privatnim učilištima, kao i sustav obrazovanja inženjera.

Zanimljivo je da blizu 80% ispitanika smatra da je moguće promijeniti trend nedostatka kvalificiranih radnika, i to prekvalifikacijama (39%), novim školama (27%) i novim kurikulima (20%), a dodatnom obrazovanju kako bi stekli certifikate EnU i održive zelene gradnje sklona je većina ispitanika ako je obrazovanje besplatno ili sufinancirano.