Alternativna energija sve je manje alternativa, a sve više svakodnevica u našim kućanstvima, ali i u poduzetništvu.

Korištenje zelene energije je sve intenzivnije postaje imperativ svake moderne tvrtke koja želi promovirati održivost, a kada se tome doda pad cijene tehnologije obnovljivih izvora, priča o isplativosti takvih ulaganja postaje jasnija pa je i u Hrvatskoj danas sve više tvrtki koje žele same proizvoditi vlastitu struju iz obnovljivih izvora.

Najčešće se radi o fotonaponskim elektranama koje su najjeftinije i najjednostavnije ih je postaviti na krovu tvornice ili skladišta. Iako je i prije bilo tvrtki koje su, uz svoj temeljni biznis, odlučile poslovanje proširiti na energetiku (ulazak u državne kvote za poticajnu cijenu struje), uz izdašne bespovratne subvencije, uglavnom iz EU fondova, energetike više nije i neće biti samo stvar klasičnih energetskih tvrtki.

Tvrtke poput JGL-a, Rascoa ili Heinekena primjeri su ovakve transformacije.

‘Dio kompanijskog DNA’
Riječka farmaceutska kompanija JGL je lani je pustila u rad solarnu elektranu, smještenu na krovu njihova futurističkog znanja na ulazu u Rijeku. Investicija premašuje četiri milijuna kuna, od čega je s bespovratnih 2,5 milijuna kuna potpomogao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Fotonaponska elektrana snage je 180 kW i zadovoljava oko trećinu potreba JGL-a za električnom energijom.

Očekuje se da će JGL ići i u nove investicije kako bi u potpunosti zadovoljio svoje potrebe za strujom iz zelenih izvora. Mate Poropat, direktor za farmaceutsko-tehničke operacije JGL-a, istaknuo je kako ova kompanija kontinuirano radi na unaprjeđenju energetske učinkovitosti u proizvodnji i cjelokupnom poslovanju. “Pridržavanje najviših standarda zaštite okoliša obveza je svake organizacije, a JGL-u, koji je utkan u život zajednice u Rijeci, to je dio kompanijskog DNA”, kazao je Poropat.

Radove na izvođenju solarne elektrane za JGL obavila je specijalizirana tvrtka Elvirtus. Kako pojašnjava njezina vlasnica Ines Ban-Kolić radilo se o vrlo zahtjevnom projektu za koji se prijavilo čak 13 tvrtki. “Ovdje smo se susreli sa specifičnim problemom ovog područja te je zbog jakih udara vjetra napravljen elaborat statike zgrade i tehničke inovacije potkonstrukcije za postavljanje panela. Kompanija će štedjeti 102.330 kWh godišnje, te smanjiti emisije CO2 za 24,03 tone godišnje”, ističe Ban-Kolić.

Dodaje da je ovo samo jedan od 75 projekta koje je na zadnjem natječaju prihvatio subvencionirati FZOEU s 60 – 70 posto vrijednosti. “Procjenjujem da trenutno u Hrvatskoj po raznim osnovama ima oko 50-ak tvrtki koje imaju ili rade na implementaciji solarne energije za vlastite potrebe. S novim natječajima, nakon industrije su došli i oni za turizam, a očekuju se i ostali, pa će sigurno doći do još jače primjene solarne energije. A kako su u pet godina su cijene panela pale i za tri puta, mnogima će investicija u solarnu energiju biti profitabilna i bez poticaja”, kaže.

Rezanje troškova
Lani je u rad puštena i solarna elektrana Rasco 1 na krovovima proizvodnih hala te tvrtke iz Đurđevca koja je globalno poznata po svojim ralicama. Kako pojašnjava Darko Paviša, suvlasnik Rascoa, ovaj projekt je još jedan korak unutar njihove dugoročne strategije smanjenja troškova te održivog razvoja. “Rasco je investirao u elektranu snage 442 kW. U pogonu je i godišnje će proizvoditi oko 460.000 kWh, od čega će većina biti utrošena za vlastite potrebe.

Osim što proizvodimo vlastitu energiju, smanjili smo emisije CO2 za više od 100 tona godišnje i povećali ekološku održivost poslovanja. Zadovoljni smo ishodom projekta i zato što se on uklapa u dva stupa naše strategije – kontinuiranom smanjenju troškova i maksimizaciji korištenja EU subvencija. U ovom slučaju 70% projekta je sufinancirano iz fondova EU”, ističe Paviša. Dodaje da planiraju još ulaganja u OIE.

Projekt za sljedeću Rasco 2 solarnu elektranu je dovršen i vjeruje da će uskoro početi s gradnjom. Ii Heineken Hrvatska lani je na “zeleno skladište” instalirao 1380 panela koji će godišnje proizvoditi gotovo 400.000 kWh.Jedna od prvih “korporativnih” solarnih elektrana bila je ona tvrtke Petrokov u Sv. Klari u Zagrebu koja ju je na 400 kW instalirala još 2012. na sedam krovova svojeg prodajnog i skladišnog prostora. Za razliku od gore spomenutih, ovo je bio čisto komercijalni energetski projekt s kojim je tvrtka proizvodila struju za prodaju.