Na konferenciji Zeleni plan u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je i panel rasprava o tranziciji prema zelenom i digitalnom.
Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković tom je prilikom istaknula da su izazovi brojni, no da svaku krizu treba mudro upotrijebiti za razvoj, iskorake i izgradnju boljega, pravednijeg i prosperitetnog društva, pogotovo jer Hrvatska ima sposobnih pojedinaca, znanstvenika i gospodarstvenika.
“Nadam se da ćemo stati uz bok onih koji mogu više i bolje. Gledam na sve optimistično jer smo usvojili Europski sporazum o klimi. No, u Hrvatskoj se zelena agenda pomalo doživljava kao neprijatelj tehnologije, dok već imamo upotrebu digitalizacije u važnim stvarima, npr. pošumljavanje pomoću dronova, posebno na nepristupačnim područjima, a to znači više šuma, apsorpcije i ugljičnog dioksida, uz digitalne tehnologije u predviđanju meteoroloških događanja koje nam omogućavaju da se pripremimo na velike ugroze kao što su poplave”, navela je Jerković.
Više će plaćati za zdravu hranu
Dalje je istaknula i dužnost vlade i ministarstava da građanima i poduzetnicima objasne da su pred nama korjenite promjene.
“U prvoj smo polovici 2020. godine tek usvojili strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, i to kao posljednja članica EU, kada su Europski parlament i EU već donosili drugu strategiju. Hrvatska se i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU u prvom polugodištu pokazala nezainteresiranom za strateški razvojni dokument kao što je Green Deal. Hrvatski institucionalni okvir, administracija i državna uprave su prespore, neučinkovite, nisu na raspolaganju što se tiče davanja adekvatnih i pravovremenih informacija. Nismo dorasli kvalitetnom povlačenju EU sredstava, što pokazuju i statistike. Čini mi se da smo slabi i što se tiče povezanosti akademske zajednice s realnom sektorom, a na tome moramo odraditi”, poručila je Jerković. Direktor i osnivač tvrtke Agrivi, Matija Žulj, naveo je digitalni kanal kao jedini opći kanal s konkretnim brojkama i podacima pomoću kojeg mogu prenijeti znanje agronomima.
“Hrvatska je na pet posto digitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Srednja i Istočna Europa su na 10-15 posto, a Zapad do 20-25 posto. U digitalizaciji možemo napraviti veće korake, no kao nacija nismo dovoljno svjesni smjera u kojem idemo. Ako pogledamo Zeleni plan i klimatske neutralnosti zemlje do 2030. godine, ljudi i firme su za to čuli, no nitko ne zna što to za njih znači i što se očekuje, što trebaju implementirati, koje su posljedice, obveze i prava. Dok nemamo te osnovne informacije, nitko od nas nije dovoljno upoznat”, smatra Žulj.
Naveo je i da su se u vrijeme koronakrize ljudi sve više počeli okretati prema domaćim proizvođačima, no da je mišljenje ljudi da kupnja proizvoda od domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava znači da kupuju zdravu, organsku hranu.
“To nema veze s logikom, što znači da nedostaje edukacije. Pozitivan trend je taj što je cijela kriza potaknula ljude da više cijene domaće proizvođače, a pokrenula se i tema samodostatnosti. Uvjeren sam da će ljudi početi izdvajati dio budžeta kako bi si priuštili zdravu hranu”, smatra Žulj. Osvrnuo se i na povlačenje sredstava iz EU fondova, istaknuvši pritom da bi zbog loše komunikacije s administracijom u Hrvatskoj taj posao tekao sporije, te da nedostaje konkretnih primjera projekata i objašnjenja zašto koristiti sredstva. No, pohvalio je suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva čiji know-how koriste, kao i suradnje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Osijeku, ali dodao i da je to više stvar odličnih pojedinaca u organizacijama nego dobrog sustava.
Energija teče, nije izolirana
Andreas Rörig, član Uprave, E.ON Hrvatska, trećeg najveća distributera plina u Hrvatskoj, ističe da su posvećeni cilju digitalizacije Europe, posebno jer je prije 15 godina u svojoj organizaciji, kako je ispričao, imao samo mobitel i laptop, a danas vidi što su sve postigli digitalnom transformacijom.
“Bez digitalizacije ne možemo ostvariti zelenu tranziciju. No moramo više komunicirati, pokretati kampanje radi transparentnosti, istaknuti prednosti i ideje. U Hrvatskoj moramo napraviti puno da bismo ponudili znanje i investicije. Ne bismo trebali biti usmjereni sa zatvorenim granicama prema drugim zemljama, nego gledati preko granice. Energija teče, nije izolirana u specifičnim područjima pa bih cijenio kada bismo u Hrvatskoj gledali lijevo i desno, vidjeli što možemo za dobrobit korisnika napraviti sa susjedima, od zajedničke izgradnje infrastrukture do različitih prednosti”, zaključio je Rörig.