U proteklih nekoliko dana došlo je do tektonskih promjena u obrambeno-sigurnosnim sektorima EU. Njemačka je deklarirala da će podvostručiti svoj vojni proračun već u ovoj godini na 100 milijardi eura.

Ratna kriza u Ukrajini pokreće sve države članice i njihove vojske u koje se desetljećima ulagalo premalo. A tako je i u Hrvatskoj. Svakako je to prilika za naš, u tim okvirima mali klaster obrambene industrije u Hrvatskoj u kojem je 40-ak tvrtki.

Goran Basarac, koji predvodi taj klaster, a inače je menadžer za razvoj u svjetski poznatom proizvođaču kaciga Šestan Buschu, potvrđuje to i slikom o atmosferi koja vlada na sajmu oružja i vojne opreme ENFORCE TAC 2022., koji se upravo održava u njemačkom Nurnbergu.

“Traži se doslovce sve što se može prodati i poslati za Ukrajinu, neki ljudi su bili spremni i tražili da skinemo reklamne uzorke s naših lutki i postolja i da im to spakiramo, jer oni to kupuju odmah!”, kaže Basarac, dodajući da kad bi sada imao na lageru 10 tisuća kaciga da bi sve prodao za 20 minuta.

U klasteru kažu da se može reći da se Europa trgnula iz sna i da se sada vidi koliko je nužno konstantno ulaganje u obranu i sigurnost. Sada se taj prostor neminovno otvara i Hrvatima, ali moraju se dobro odigrati karte u ovoj velikoj igri.

Prema zadnjoj analizi iz 2019. ovaj sektor doprinosi s otprilike 3,5% u ukupnom hrvatskom izvozu. Tri su naša globalna igrača, u segmentu lakopješačkog naoružanja karlovački HS Produkt, u segmentu zaštitnih kaciga Šestan-Busch i strojeva za razminiranje Dok-Ing.

Basarac potvrđuje da smo se i mi u RH poslije završetka Domovinskog rata uspavali i zanemarili razvoj kapaciteta domaće obrambene industrije. Basarcu se čini da tu sada moramo imati jasan fokus; podržati uspješne izvozne kompanije i pružiti im priliku da rašire proizvodne portfelje na etabliranim i novim tržištima.

Goran Basarac/PD

Sve kako bi mogli prepoznavati opcije koje se otvaraju u dolazećim EU programima: EU obrambeni fond, Mehanizam European Peace Facility, RESC EU mehanizmi, NATO NSPA programi. Hrvatska mora popunjavati i svoje robne rezerve kada su u pitanju proizvodi klastera. Objašnjava to mada priznaje da Šestan-Busch nema proizvoda na zalihama.

“Stvaranje zaliha opterećuje poslovanje i mi nemamo novca za proizvesti 10.000 komada kaciga da samo budu odložene na skladištu, pa da onda nagovaramo kupce da kupe upravo taj model kojeg imamo na zalihi.

Poslujemo po principu narudžbi, po mjeri kupca i tek tada kreće serijska proizvodnja”, kaže i dodaje da su im kapaciteti popunjeni i da u ovom trenutku nema slobodnog prostora za ubacivanje hitnih narudžbi zbog aktualne krize. “Svi bi htjeli tisuću do dvije tisuće kaciga koje bi poslali na ratna područja”, dodaje.

Rješenja za buduće krize se nalazi u tome da je nužno potaknuti da se i u EU počnu stvarati kapaciteti po raznim segmentima i za proizvode koji se mogu proizvesti u EU.

U klasteru obrambene industrije iščekuju novi dugoročni plan razvoja (DPR) OSRH, jer on daje smjer industrije. Basarca bi razveselilo unapređivanje DPR-a prema modelu koji zastupa ministar obrane Mario Banožić.

Tako bi bilo mjesta samo za one projekte koji su ostvarivi po točno određenoj dinamici. U Hrvatskoj se računa i na EU obrambeni fond, koji je težak 7,9 milijardi eura, a radi se o zajedničkim projektima u kojima sudjeluju barem tri zemlje članice.

Stremi se ka unifikaciji oružja za buduću EU obranu, jer, primjerice, SAD ima jedan glavni borbeni tenk, dok ih EU ima čak 17.

Ništa ‘preko noći’
“Hrvatska tu zasigurno nema kapaciteta parirati, kao ni kod proizvodnje helikoptera ili aviona. No, u segmentima osobne zaštite, komunikacije, kibernetičke sigurnosti, besposadnih vozila, plovila i letjelica, e tu ćemo imati što pokazati i sudjelovati u korištenju tog fonda”, ističe Basarac, poručivši kako se tu svakako računa na pomoć MORH-a.

Ivica Nekić, predsjednik Uprave Agencije ALAN kaže da je, generalno, Covid-19 ugrozio poslovanje većine proizvođača oružja i vojne opreme, osim, naravno, najvećeg – HS Produkta.

Slaže se u procjeni da bi hrvatski proizvođači mogli profitirati od aktualnog trenda izrazitog povećanja vojnih proračuna zemalja članica EU i NATO-a, kao i pokretanja EU obrambenog fonda, no to se po njemu ne može odmah osjetiti.

“Svi ti poslovi prolaze kroz dugotrajne i složene postupke javnog nadmetanja na međunarodnim natječajima i treba proći barem godinu dana da bi se prvi efekti tog trenda osjetili”, ističe Nekić, koji je oprezan i kada su u pitanju povećane potrebe MORH-a, no nada se da će uskoro biti dobrih vijesti za hrvatsku brodogradnju, ne objašnjavajući o čemu se radi. Ono što je, smatra, sigurno jest da nitko neće “s trona” skinuti HS Produkt, koji pogotovo u kriznim godinama, čini gotovo 90 posto hrvatskog vojnog izvoza.

I taj hrvatski rekorder, proizvođač jurišnih pušaka i pištolja, sudjeluje na sajmu Nunbergu, kao i na svim ostalim relevantnim vojnim sajmovima. Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta, potvrđuje da je 2021. za njih bila rekordno uspješna godina, te da su uglavnom na tržištu SAD-a ostvarili prihod od milijardu kuna.

Takav uspjeh očekuju i u 2022., jer su na američko tržište plasirali novi proizvod Hellion, poluautomatsku inačicu njihove VHS-2 puške, koju američki Springfield može sasvim legalno prodavati i civilima. Na američkom tržištu u 20 godina HS Produkt je prodao oko šest milijuna pištolja. Izgledno je da će se ovaj proizvođač sada pokušati nametnuti jače i na europskom tržištu.

I čakovečki tekstilac Čateks, koji još od Domovinskog rata razvija Defend program, očekuje pojačan interes za njegove maskirne tkanine i borbenu uniformu. U njihovim prihodima izvoz čini 78 posto, a pritom velik udjel ima upravo vojni program.

“Čateks osim Ministarstva obrane RH oprema i niz međunarodnih vojski od kojih su za nas najznačajnije vojske Slovenije, Litve, Latvije, Bosne i Hercegovine i Kuvajta”, ističe Davor Sabolić predsjednik Uprave čakovečke tvrtke u kojoj razvijaju nove materijale i za niz drugih vojski, uglavnom članica EU.

“U ovim izuzetno turbulentnim vremenima možemo samo spomenuti da smo “, dodaje Sabolić, zaključivši kako u ovakvim kriznim uvjetima koja se događaju u Ukrajini, uz Defend program, ništa manje nije važan i drugi segment u njihovu poslovanju, Medical program, jer nažalost, ratni sukobi rezultiraju žrtvama i većim pritiskom na zdravstveni sustav.

Upravo iskustvo koje je Europa imala u rješavanju problema manjka osnovne sanitetske opreme kada je stigao covid, sada se može primijeniti i na području vojne proizvodnje. Prije svega treba snažno i brzo djelovati, a Basarac dobar primjer vidi u programima RESC EU, kojima je EU nastoji riješiti manjkavosti opskrbe osnovnim medicinskim i zaštitnim sredstvima u krizama.

“Koliko znam, naš MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite prijavilo je dva programa u okviru RESC EU mehanizma prošle godine. Nadamo se dobrim rezultatima tih prijava”, kaže Basarac i nastavlja kako je ideja stvarati kapacitete, odnosno skladišta zaštitne opreme po cijeloj EU, koja bi onda bila dostupna svim državama članicama RESC EU mehanizma.

I to je po njemu prava stvar i za industriju, i za sustav. Industrija s jedne strane zna da se skladišta moraju popuniti i opskrbiti, dok sustav precizira opremu koju treba i radi na tome da proizvođači budu s područja EU i time osigurava samodostatnost. Isto to će se, stava je Basarac, morati replicirati na području vojnih sredstava.

Već postoji EU Peace keeping mehanizam, koji pruža mogućnost određenim državama izvan Unije da se opskrbe sredstvima, no nužnim on vidi da se potakne da se u EU počnu stvarati kapaciteti po raznim segmentima, a pogotovo oni koji se mogu proizvesti u EU.

Ključne inicijative
“Vidim neke ključne inicijative kako već kreću u tom smjeru”, kaže Basarac, no napominje kako ne treba samo čekati EU. Treba s takvim pristupom početi i samostalno, kroz jačanje sustava robnih zaliha, identificiranje domaćih proizvođača za njihovo punjenje, ali i podršku sektoru obrambeno-sigurnosne industrije za stvaranje novih inovativnih rješenja u kriznim odgovorima, uključivanje i testiranje tih novih inovativnih rješenja u sustav obrane i jačanje organizacije klastera u smislu predstavljanja rješenja domaće industrije na međunarodnim sajmovima i putem outreach kampanja.

Basarac se zalaže i za formiranje posebnog, samostalnog ureda za Domovinsku sigurnost pri Vladi RH, koji bi koordinirao sve ove aktivnosti. Sve spomenute aktivnosti koje bi bile potrebne za jačanje i potporu ovom proizvodnom sektoru pod ingerencijom je drugog središnjeg tijela državne uprave, a Basarac rješenje vidi da se sve aktivnosti stavi pod jednu “kapu” koja će ih koordinirati.