Nakon što je u kratkom razdoblju ušla u dva energetska projekta, očito je da Zadruga za etično financiranje (ZEF) ima ambiciozne planove na hrvatskom tržištu obnovljive energije. Prvo je njihova članica, Zelena energetska zadruga (ZEZ), u Križevcima kroz grupno financiranje građana prikupila novac za izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka, a potom je i ZEF potpisao ugovor o pravu prvokupa Vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda u Blatu na Cetini od austrijske tvrtke ECOwind. Stambena zgrada koju planiraju izgraditi po sistemu zadružnog stanovanja, ponovo u Križevcima, također bi trebala biti energetski neovisna i prodavati tržištu višak energije iz geotermalnog izvora. 

"ZEF kao zadruga koja okuplja više od 400 poduzeća svih djelatnosti ima aktivnu sekciju energetike u kojoj su, između ostalog, tvrtke koje se bave izgradnjom i projektiranjem praktički svih oblika elektrana iz obnovljivih izvora energije: vjetra, sunca, bioplina i biomase te malih hidroelektrana. Prateći svjetske tehnološke trendove te uzimajući u obzir geografsku specifičnost i trenutačnu energetsku strukturu Hrvatske, uvjereni smo da Hrvatska ima jedinstvenu priliku biti predvodnik u korištenju obnovljivih izvora energije", ističe upravitelj ZEF-a Goran Jeras. Smatra da je u Hrvatskoj moguće kreirati energetsku politiku koja će velikom broju građana i poduzetnika osigurati energetsku samoodrživost i time im ublažiti rizik promjena tržišne cijene energije, smanjiti troškove i povećati prihode. U skladu s njihovom poslovnom politikom, zanimaju ih samo obnovljivi izvori. 

"Strategija ZEF-a je potaknuti građane da sudjeluju u vlasništvu nad objektima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, posebno putem elektrana koje imaju ugovorene poticajne cijene struje od strane države. S obzirom da novac za to dolazi iz državnog budžeta, postavlja se pitanje zašto koristi od toga ne bi imali građani na način da oni budu vlasnici elektrana i da se taj novac kroz potrošnju i investicije vraća u hrvatsko gospodarstvo", kaže Jeras te dodaje da je takav model vlasništva raširen u većini razvijenih država Europe gdje su upravo građani izravno putem energetskih zadruga najveći investitori u obnovljive izvore energije. Osim što se tako osiguravaju od rasta cijene električne energije, osiguravaju i prinos, značajno veći od onog koji mogu dobiti štednjom u bankama.

Prema takvom modelu, ZEF je članovima koji ulože u Vjetroelektranu Orjak zajamčio  minimalni prinos od 5,5 posto godišnje. Drugi im je cilj potaknuti građane i poduzetnike da prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata uračunaju i potrošnju energije kroz cijeli vijek trajanja te da kroz investiciju u sustave proizvodnje energije i energetske učinkovitosti izbjegnu dugoročnu nepredvidivost troškova energije te eventualno ostvare i dodatne prihode. 

"Drugim riječima, prilikom planiranja izgradnje stambene zgrade, tvornice ili kupnje automobila, uračunavat će se, ne samo trošak izgradnje ili proizvodnje, već i trošak energije koju će taj stan, tvornica ili automobil tijekom svog korištenja trošiti. Od početka će se investicija planirati na način da objekt ili automobil uz svoju primarnu funkciju služe i kao mala elektrana ili skladište električne energije kojim bi u što je moguće većoj mjeri pokrili svoje potrebe za energijom ili čak generirali financijski višak i time vlasnicima osigurali dodatni izvor zarade", objašnjava Jeras. 

Treći je korak povezivanje potrošača i proizvođača unutar ZEF-a. Analizom energetskih projekata i potrošnje članova, utvrdili su da u sljedećih pet godina mogu očekivati barem 200MW vlastitih proizvodnih kapaciteta električne energije te da već sada ima više od 1,5 TWh potrošnje među članovima. "Kako bi povezali internu ponudu i potražnju razmatramo osnivanje vlastitog poduzeća za opskrbu električnom energijom, koje bi cijeli tijek novca u tom sustavu preusmjerilo preko ZEF-a i na taj način zadržalo dodanu vrijednost među članovima bez nepotrebnih posredničkih naknada", otkriva upravitelj zadruge. Za zaokruženje konstrukcije posljednji je stupanj kreiranje programa financiranja koji bi osigurao dugoročan razvoj energetskog sustava među članovima zadruge.

Taj bi se dio realizirao osnivanjem etične banke koja u poslovnom planu ima razrađen i adekvatan tip kreditiranja kojim bi zainteresiranim građanima i poduzetnicima omogućili sudjelovanje u energetskoj tranziciji. Edo Jerkić, suvoditelj sekcije energetike i okoliša u ZEF-u i direktor inženjeringa u tvrtki Megajoule, otkriva da su im, osim vjetroelektrana i solarnih elektrana, u fokusu geotermalne i male protočne hidroelektrane te biomasa i bioplin."Kod biomase, zbog etičkih dilema vezanih uz zadovoljavanje prehrambenih potreba i uništavanje šuma, fokusirani smo isključivo na otpad iz pilana i sječku te rješavanje problema organskog otpada, a kod bioplina, u budućnosti, za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a ne u sustav električne energije", kaže Jerkić. Već sad, kaže, imaju puno pripremljenih projekata s kojima će krenuti nakon što Vjetroelektranu Orjak puste u pogon.

Kampanja za prikupljanje novca investitora u vjetroelektranu je tek krenula, a već je kroz iskazani interes zaokružena konstrukcija za oko pola ukupne vrijednosti. "Sad preostaje da se taj iskazani interes pretvori u obvezujuće ugovore o uplati u tu svrhu kroz dopunske uloge u ZEF-u. I direktori svih energetskih tvrki koje su članice ZEF-a uključeni su u izgradnju i svi ćemo kao fizičke osobe uložiti značajne iznose", ističe Jerkić kao dokaz povjerenja u projekt. Izgradnja vjetroelektrane je pri kraju, a nakon potpisivanja ugovora i "fizičkog" prikupljanja novca, do kraja godine trebala bi biti gotova kompletna transakcija, a vjetroelektrana početi s radom. Kad je posrijedi osnivanje tvrtke za opskrbu, kroz članstvo u ZEF-u već su ih podržali značajniji igrači Acciona Energija i ECOwind od kojeg su, inače, potpisali i pravo prvokupa Vjetroelektrane Orjak čija je izgradnja stajala oko 22 milijuna eura.

Predsjednica udruženja Obnovljivi izvori energije Maja Pokrovac poručuje da su iznimno važni domaći energetski potencijali te da taj sektor treba otvoriti poduzetnicima i građanima.  "Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorićo bećao je da će ove godine konačno biti doneseni provedbeni akti Zakona o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti koji ne postoje, iako je zakon donesen prije dvije i pol godine. Do kraja godine trebala bi biti gotova i energetska strategija koja bi trebala definirati snažniju orijentaciju na obnovljive izvore; ministar je i s upravo održane konferencije Dani dobrog vjetra u Šibeniku poslao poruku da je budućnost Hrvatske u obnovljivim izvorima", kaže Pokrovac.

Upozorava i da je Europska komisija podigla postotak nacionalnih ciljeva udjela obnovljive energije do 2030. sa 25 na 30 posto te da Hrvatska mora pokrenuti nove poslovne modele koji će uključiti i poduzetnike i građane kroz equity fondove, zadruge…"Čak 80 posto svih projekata obnovljive energije u Hrvatskoj iznio je privatni sektor. Tako je i s modelom VE Orjak koji građane uključuje u energetsku tranziciju", konstatira Pokrovac. Kaže kako su bogate zemlje bogate upravo zato što grade gospodarstvo na vlastitim resursima te da Hrvatska time što im 16 posto energije iz obnovljivih izvora štedi godišnje milijardu kuna jer taj dio ne uvozi. "Zakon još od 1. siječnja 2016. omogućava proizvodnju energije na mjestu potrošnje, na krovovima, no ne postoje provedbeni akti. A takvi su projekti idealni za grupno financiranje.

Primjer je projekt Zelene energetske zadruge  Sunčani krovovi u Križevcima gdje je u manje od deset dana prikupljen novac za izgradnju sunčane elektrane, prvi takav projekt u jugoistočnoj Europi", ističe čelnica udruga koja smatra da bi orijentaciju na uvoz trebalo što prije zamijeniti energetskom neovisnošću kroz ulaganje u energiju vjetra i sunca koja ima neograničene potencijale. "To bi omogućilo i ravnomjeran geografski razvoj: na moru kroz sunce i vjetar, u unutrašnjosti kroz biomasu i bioplin te geotermalnu energiju.

Uključivanjem građana provodi se energetska demokratizacija i decentralizacija, a otvorilo bi se i puno novih radnih mjesta u lokalnoj zajednici", kaže Pokrovac. U Hrvatskoj imamo i tvornicu solarnih panela, a povećana potražnja mogla bi stvoriti prostor za više njih, tim više što imamo 30 posto više insolacije nego, primjerice, Njemačka. "Zašto poduzetničke zone, kojih sad već imamo prilično, ne bi koristile vlastitu energiju? A dostupnost se može omogućiti kroz grupno financiranje kakvo provodi ZEF. Hrvatska može biti lider u obnovljivim izvorima, jer uistinu inoviramo u ovom dijelu Europe. U izvođenju projekata i proizvodnji opreme nećemo moći konkurirati, no imamo potencijal u znanju i ljudima, posebno u energiji vjetra, prvi smo u regiji po tome", ustvrdila je voditeljica udruge OIE.