Gotovo svake godine Vlada je prisiljena sanirati dio dugovanja bolnica, a najmanje jednom godišnje veledrogerije odluče podići glas i prijetnjom obustave isporuke lijekova i medicinskog materijala ne sanira li se dio dospjelih dugovanja.

Ove godine to su putem svoje koordinacije pri HUP-u učinili nešto ranije nego lani. Nakon što iz Vlade nekih mjesec i pol nisu dobili odgovor na pismeni poziv na razgovore o rješavanju problema (ne)plaćanja, poučeni iskustvima odlučili su stvari ubrzati javnim apelom potkrjepljenim brojkama o daljnjem gomilanju dugovanja te povećanju umjesto (obećanom) smanjenju prosječnog broja dana plaćanja, pri čemu kod rekordera – opće bolnice u Dubrovniku, Sisku i Vinkovcima – dugovanja premašuju i 1000 dana. 

Ukupan dug bolnica četirima najvećim veledrogerijama krajem prošle godine iznosio je 2,2 milijarde kuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje za pola milijarde kuna, a od spomenutog iznosa 85 posto (ili oko 1,9 mlrd.) je dospjeli dug. Mjesečno se u prosjeku on povećava za oko 150 milijuna kuna, tvrde u toj HUP-ovoj udruzi. Upozoravaju pritom da su se veledrogerije zadužile za dodatnih milijardu kuna te da i same ostaju bez sredstava za podmirenje obveza prema svojim dobavljačima pa bi u idućih nekoliko dana mogle biti prisiljene obustaviti isporuku lijekova i medicinskog materijala bolnicama s najduljim dugovanjem.

Doduše, ravnatelj dubrovačke opće bolnice kao jedne od takvih, Mario Bekić, tvrdi kako je u kontaktu s veledrogerijama, ali da nema saznanja ili službenih obavijesti o mogućoj obustavi isporuke. U HUP-ovoj Koordinaciji veledrogerija kažu da su u siječnju obavijestile ministarstva zdravstva i financija, a u veljači i predsjednika Vlade o nužnosti hitne reakcije. "Veledrogerije iz godine u godinu nalaze rješenja i sprječavaju obustavu lijekova, no iscrpile su kreditne linije, a čini se da Vlada to shvaća kao redovan način poslovanja.

Stanje je alarmantno i ove godine kulminira problem na koji upozoravamo godinama", upozorava predsjednik koordinacije tog "ceha" Ivan Klobučar ističući kako daljnji koraci ovise isključivo o Vladi. Prema svemu sudeći, uskoro bi mogla uslijediti nova sanacijska injekcija od nekoliko stotina milijuna kuna. No, to će očito donijeti samo privremeni mir u zdravstvenom sustavu za koji je i u zadnjem izvješću Europske komisije istaknuto da ograničenja troškova bolnica nisu prilagođena vrsti i uslugama svake od njih, kao i da funkcionalna integracija bolnica sporo napreduje, a nastavlja se bez definiranog roka provedbe i bez koordinacije s inicijativom za jačanje izvanbolničke zdravstvene skrbi.

U izvješću EK ističe se i da samo oko trećine osiguranika plaća punu premiju obveznog zdravstvenog osiguranja (niska stopa zaposlenosti). To doprinosi akumulaciji duga u zdravstvu, a budući da je udjel izdataka za javno zdravstvo u BDP-u u Hrvatskoj osjetno ispod prosjeka EU (5,6% vs 7,9%), u EK smatraju da bi viša premija osiguranja poboljšala financijsku situaciju u zdravstvenom sustavu.