Budućnost zdravstvene industrije, konferencija tematski posvećena reformi hrvatskog zdravstvenog sustava, jačanju privatnog sektora, promociji novih revolucionarnih tehnologija u zdravstvu, u utorak je u zagrebačkom hotelu Westin održana po drugi put u organizaciji Poslovnog dnevnika. Jedan od ciljeva koji su organizatori postavili jest ukazivanje na potencijal zdravstvenog sektora i s njime povezanih djelatnosti, koje ne samo da mogu biti jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva, već mogu postati i izvoznom djelatnošću. "Upravo stoga, Poslovni dnevnik želi potaknuti javnu raspravu o mjerama nužnima za stvaranje održivoga zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, kao i promovirati sve uspješne mjere te poslovne inicijative koje se u ovom sektoru već provode", rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović prilikom otvorenja.

Tomislav Madžar, posebni savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske za zdravstvo i sport, smatra da bi probleme s kojima se zdravstvo susreće trebalo ostaviti u prošlosti te prigrliti sve prednosti koje tehnologija i inovacije donose. "Zdravstvo bi se trebalo razvijati paralelno s razvojem informatičkih znanosti, jer će sustavu a i državi u cjelini donijeti brojne benefite. Zbog sve veće potrebe za promjenama, sigurnost i opstojnost zdravstvenog sustava, kao i zdravlje ljudi, mora stajati u fokusu. Također, ne smijemo izgubiti niti naše korisnike, niti naše ljude. Za njih moramo osigurati uvjete za profesionalni rast i razvoj jer je njihov predan rad od iznimne važnosti za funkcioniranje zdravstva u cjelini", kazao je. Takvo što jedino je moguće uz implementiranje novih uspješnih trendova, edukaciju i motivaciju studenata te stvaranje poticajne klime u kojoj radna snaga neće napuštati zemlju, zaključio je. Pomoćnica ministra zdravstva, dr. sc. Ružica Palić Kramarić, dodala je da nova dostignuća i tehnologija u svijetu medicine u hrvatskom zdravstvu ne zaostaju za razvijenim zemljama zapadnog svijeta, ali i da prostora za daljnji razvoj uvijek ima.

U nastavku konferencije, kao uvod u panel diskusije, održane su brojne stručne prezentacije te predavanja. Prof.dr.sc. Dragan Primorac, u sklopu prezentacije Specijalna bolnica Sv. Katarina “Personalizirana i regenerativna medicina: mit ili realnost?” istaknuo je da je za budućnost medicine vrlo važna interdisciplinarnost. Mayo Clinic, Cleveland Clinic i Massachuttes General Hospital su, prema podacima US Newsa, najbolje klinike na svijetu što je ujedno i jedan od motiva za osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine kojim se povećava učinkovitost dijagnostičkih pretraga i efikasnost liječenja te bitno snižava smrtnost. Budućnost personalizirane medicine znači da se svakom pojedincu jamči najbolja i najprikladnija vrsta liječenja, bez ili sa što je manje moguće nuspojava. "Zdravstveni sustav ima kapaciteta za iznalaženje prave doze za pravog pacijenta. Time ćemo eliminirati i fatalne posljedice, a povod svega jedno je vrlo jednostavno pitanje – zašto je život ljudi u SAD-u važniji od života naših ljudi?", kazao je Primorac. Specijalna bolnica Sv. Katarina stoga želi ponuditi uslugu pravljenja genetskog profila u skladu s kojim će se izraditi i prikladne terapije. Nekorektno je da je medicina pojedinih država toliko konkurenta i razvijena, a da ostale zaostaju, jer time pokazujemo kako ne vodimo dovoljno računa o vlastitim pacijentima, dodao je. Naravno, na umu treba imati i nimalo zanemarive troškove neefikasnog liječenja, a koji se mogu spriječiti boljom i ranijom dijagnostikom. "Pred nama je revolucija u liječenju ako ne svih, onda velike većine oboljenja. Američki predsjednik Barack Obama je za 2016. godinu namijenio 215 milijuna dolara samo za istraživačke aktivnosti liječnika koje će pomoći u razvoju personalizirane medicine. Rezultati do kojih je medicina ovog područja već došla zaista su signifikantni. Raniji su troškovi istraživanja ljudske genetike koštali 100 tisuća dolara po genomu, danas smo na oko pet tisuća dolara, a ciljamo na tisuću i manje", poručio je Primorac. Konačni cilj, između ostalog, smanjenje je i razlike između biološke i kronološke dobi pacijenta u čemu će prijašnja dijagnostika imati tek sporednu ulogu. Stanična, genetička i personalizirana medicina budućnost je koja se događa već sada. "Pred nama je jedna od najvećih bitki, države koje neće biti konkurente sljedećih deset ili 15 godina tu će bitku i izgubiti. Ovo je medicina koja će obilježiti i naše i živote naše djece", zaključio je.

Utjecajni njemački kardiolog Johannes Brachmann predstavio je REGIOMED KLINIKEN iz Bavarske, bolnički konzorcij s kojim je Medicinski fakultet u Splitu ovog ožujka potpisao dokument kojim je započela međunarodna suradnja. Naime, ova partnerska kooperacija podrazumijeva mobilnost studenata dviju zemalja što znači i povećanu razmjenu iskustava u kliničkoj praksi i znanosti. Pri tome, koncept suradnje omogućava da se pretklinički dio studiranja odvija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, dok se klinički dio nastave održava i u Splitu i na REGIOMED-u. "Kardiologija kao i svaka druga znanost ima svoju prošlost i budućnost, a pred njom je veliko doba transformacije i ulazak u fazu minimalno invazivnih zahvata. Vjerujem da će implementacija sporazuma s Medicinskim fakultetom u Splitu imati pozitivne posljedice po ubrzanje ovog procesa. Od listopada ove godine imamo i prvih 25 njemačkih studenata iz uključenih u program suradnje, koji će se usavršavati u manjim grupama čime se povećava i kvaliteta njihova učenja, pod intenzivnim vodstvom mentora, u čemu će im pomoći i posebno pripremljene studije slučaja", pojasnio je Brachmann. Koliko se trendovi u kardiologiji brzo mijenjaju, kao i u kojem smjeru, svjedoče dvije činjenice – pad broja smrtnosti i povećanje očekivanog trajanja života, dodao je. Budućnost kardiologije podrazumijeva kliničku izvrsnost kojoj je jedna od trenutnih prepreka nedostatak radne snage, ali suradnje poput ove mogu sanirati navedeni problem. Naravno, i u ovom sektoru kao imperativ se postavlja razvoj preventivne i personalizirane medicine jer će se time ne samo smanjiti troškovi liječenja već i povećati sama kvaliteta pristupa svakom pacijentu, smatra Brachmann.

Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), predstavio je rad i Kliničke smjernice Hrvatskog liječničkog zbora. HLZ javna je udruga hrvatskih liječnika, osnovana s ciljem unapređenja medicinske znanosti i pristupa pacijentima, kao i njegovanja liječničke etike. Jedna od njihovih brojnih aktivnosti upravo je izdavanje smjernica kojima se i provode ranije navedene misije i ciljevi, jer, kako kaže Krznarić, medicina je istovremeno i umjetnost i zanat koji se usavršava. Kliničke smjernice tako su zapravo upute temeljene na znanstvenim dokazima, a pomažu liječnicima u svakodnevnom radu te se njima nastoji standardizirati i ujednačiti rad liječnika u Hrvatskoj. Ipak, U Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija o kliničkim smjernicama, bez obzira na to što je ona preduvjet za implementaciju smjernica. "Potrebno je započeti s izradom onih smjernica od kojih će korist imati najveći broj ljudi. Postoji velik interes za izradu smjernica. Iako je njihova izrada opsežan posao, smjernice bi trebale biti kratke, jasne i sažete – u formi hodograma. Stoga, U dogovoru s Ministarstvom zdravstva HLZ će formirati radne timove koji će na temelju NICE (National Institute for Health and Care Excellence) naputaka kreirati kratke, jasne i sažete smjernice specifične za zdravstveni sustav RH. Riječ je o suradnji s neovisnom organizacijom odgovornoj za razvoj standarda i uputa s ciljem pružanja visoko kvalitetnog zdravstvenog i socijalnog sustava", pojasnio je Krznarić.

Dario Rahelić sa Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava posvetio se konkretnim primjerima te kazao da dijabetes na globalnoj, a tako i lokalnoj hrvatskoj razini uzima sve više maha, što je i ekonomski i zdravstveni teret. Ovaj danas svjetski problem, seže zapravo daleko u povijest te se prvi put spominje 1500 godina prije Krista. "Svake godine jedna osoba oboli od dijabetesa, a svaki šest sekundi jedna osoba premine od posljedica iste. Svakih se 20 sekundi amputira jedna noga, također kao posljedica dijabetesa, a komplikacije bolesti predstavljaju glavninu troškova liječenja", upozorio je Rahelić. O kojim se iznosima zapravo radi najbolje svjedoči podatak da je na globalnoj razini 2011. godine na liječenje dijabetesa utrošeno 465 milijardi američkih dolara. "Ukupni trošak liječenja šećerne bolesti tipa 2 u 2009. godini je premašio dvije milijarde kuna, od čega su preko 98 posto bili izravni, a tek nešto više od jedan posto neizravni troškovi. Prosječni godišnji trošak po bolesniku iznosi više od 14 tisuća kuna, dok trošak bolesti čini oko 11 i pol posto ukupnih godišnjih rashoda HZZO-a. Ako nešto ne promijenimo, prognozira se i daljnji rast troškova", dodao je. Najučinkovitiji pristup rano je otkrivanje bolesti te pravovremeno liječenje, čime se postižu uštede i veća kvaliteta života bolesnika. "Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora izradilo je 2011. godine prve nacionalne smjernice o prehrani, edukaciji i samokontroli te farmakološkom liječenju šećerne bolesti tipa 2. Nadalje, individualni pristup temeljen na fiziološkim principima regulacije glikemije nužan je i u liječenju osoba sa šećernom bolesti", kaže Rahelić. Zaključio je da su individualni pristup, farmakoterapija, kao i prepoznavanje akutnih komplikacija, zatim rano prepoznavanje kroničnih komplikacija te procjena ishoda liječenja mogućnosti koje hrvatsko zdravstvo po pitanju liječenja dijabetesa definitivno treba bolje iskoristiti.

Bojan Jelaković sa Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju Kliničkog bolničkog centra Zagreb vrijeme je posvetio arterijskoj hipertenziji, koju smatra vodećim zdravstvenim problemom. "Povišeni tlak najveći je ubojica današnjice. Riječ je o kompleksnom sindromu, a ne samo visokom tlaku izraženom brojkama, jer kardiovaskularne bolesti su bolesti bitno kompleksnije i uzrokuju jedan smrtni slučaj svakih 30 sekundi. Važna je primarna prevencija, što je ujedno i društvena odgovornost, kako bi se spriječile fatalne posljedice", naveo je Jelaković. Na globalnoj se razini ranom prevencijom i usvajanjem zdravih navika, poput smanjenja unosa kuhinjske soli, može uštedjeti između tri i šest milijardi dolara na liječenju problema hipertenzije. Tu su, naravno, i pušenje te loš socijalno-ekonomski status, ali brojni drugi faktori, na koje zapravo možemo utjecati. "Liječenje počinje edukacijom i liječnika i bolesnika. Također, preporučujemo da se svako povišenje vrijednosti arterijskoga tlaka ozbiljno shvati. Potrebno je taktički i pažljivo popričati s bolesnikom te bez odlaganja modificirati terapiju. Promjena načina života alfa je i omega liječenja kardiovaskularnih bolesti", poručio je Jelaković.

Žarko Vrbica, dubrovački specijalist pulmologije, navodi kako su astma i kronični bronhitis postali značajni globalni zdravstveni problem, ali i da je istovremeno smanjena učestalost hospitalizacija i smrti kao posljedica oboljenja. S druge strane, bilježi se porast prevalencije (broja oboljelih u određenom vremenskom uzorku) što ima za posljedicu značajan negativan utjecaj na uspjeh u školi i radnu sposobnost. Ciljevi liječenja astme tako se mogu grupirati u dva smjera, i to postizanje kontrole simptoma i očuvanja fizičke aktivnosti te minimaliziranje rizika pogoršanja, fiksne opstrukcije i nuspojava. Nadalje, kronična opstrukcijska bolest pluća (KOPB) spada u česte bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, no njena je učestalost također u porastu te se očekuje da će do 2020. godine biti treći vodeći uzrok smrti u svijetu. Dodatni je problem što KOPB ne prepoznaje na vrijeme, a time se posljedično povećava i smrtnost. Stoga, ciljevi liječenja KOPB-a idu u smjeru smanjenja tegoba i smanjenja rizika razvoja ove bolesti u budućnosti. "U učinkovitom liječenju plućnih bolesti pomažu liječničke smjernice jer one osiguravaju bolju kvalitetu liječenja bolesnika, usmjeravaju dijagnostički i terapijski postupak i u konačnici daju bolje rezultate liječenja uz smanjenje troškova. Smjernice za liječenje kroničnih plućnih bolesti u Hrvatskoj treba nostrificirati, zatim prilagoditi potrebama liječnika obiteljske medicine, kao i uklopiti u zdravstvenu politiku i standarde. Za njihovo je funkcioniranje nužno i redovito obnavljanje, definiranje izvršitelja i resursa, izrada postupnika sukladno smjernicama i standardima te usklađivanje s legislativom", smatra Vrbica.