Uspješnost hrvatskog gospodarstva u 2023. bila je vrlo dobra u usporedbi s većinom ostalih članica EU-a. Očekivanja gospodarskog rasta trenutačno su između 2,1 posto i 2,8 posto što je znatno iznad prosjeka Unije, uz nastavak pada stope inflacije i nezaposlenosti. Hrvatska je, zbog uvođenja eura, pristupanja schengenskom području i uspješnog korištenja EU fondova, uspješno izbjegla recesijske prijetnje vezane uz cijene energenata i opće inflacijske šokove.

Nakon izazovne 2023., pred nama je još izazovnija 2024. Očekujemo da će se smanjenje izvoza nastaviti jer odražava slab rast proizvodnje ili čak ciklički pad u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, predvođenih Njemačkom. Općenito, utjecaj na gospodarske aktivnosti u 2024. ovisit će o otpornosti srednjoeuropskih gospodarstava, odnosno njihovoj sposobnosti da izbjegnu recesiju ili se oporave od kratkoročne recesije koja se trenutno najjače osjeća u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj.

U 2023. banke su doprinijele otpornosti i rastu Hrvatske jer je rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa bio sporiji i blaži u odnosu na druge države što je omogućilo kontinuirani gospodarski rast temeljen na osobnoj potrošnji i ulaganjima. U idućoj godini ne vidimo rizike za financijsku stabilnost i kvalitetu plasmana banaka jer se omjer neprihodujućih plasmana (NPL) nalazi na umjereno niskih 2,1 posto(prema definiciji EBA-a s kraja lipnja 2023.).

Razina zaduženosti je niska i za kućanstva i za tvrtke, a većina klijenata se zadužila uz fiksne kamatne stope tijekom posljednjih nekoliko godina. Blagi prijenos nedavnih šokova kamatnih stopa na potrošače pomogao je održavanju njihove trenutne potrošnje koja je ključna za gospodarsku aktivnost, budući da osobna potrošnja čini oko 60 posto našeg BDP-a.

S takvim umjerenim kamatnim prijenosom, nastavkom korištenja EU fondova i stabilnim tržištem rada, Hrvatsku vidimo na čvrstom temelju za nastavak gospodarskog rasta u 2024. Uz visoku razinu adekvatnosti kapitala i likvidnosti banke će nastaviti podržavati korporativne investicije koje su se počele oporavljati nakon pandemije, uz optimistična očekivanja o nastavku konvergencije Hrvatske, odnosno nastavku rasta stvarnog BDP-a po stanovniku prema prosjeku EU.

Hrvatska se pridružila EU kasnije u odnosu na većinu europskih država i nakon nekoliko godina je prevladala početne šokove emigracije nakon integracije na tržište rada i oporavka od dugotrajne recesije od 2009. do 2014. Međutim, od kraja 2010-ih, Hrvatska je uspjela dobiti zamah rasta, uspješno je upravljala šokom pandemije i inflacije nakon šoka, a 2022. uspjela je doseći razinu od 73,8 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU.

To je viša razina nego u Bugarskoj, Grčkoj, Latviji i Slovačkoj. Ove godine očekujemo da će isti pokazatelj iznositi oko 75 posto, uz nastavak konvergencije prema 80 posto u drugoj polovici ovog desetljeća.

S ukupnim omjerom adekvatnosti kapitala od 22,1 posto sredinom 2023., hrvatske su banke među ponajbolje kapitaliziranim bankovnim sustavima u Europi, dok omjer troškova i prihoda od 37 posto čini hrvatske banke vrlo učinkovitima u međunarodnim usporedbama. Navedeni podaci dobar su temelj za zdrav, stabilan i efikasan bankovni sustav koji će nastaviti igrati svoju važnu ulogu u procesu rasta i konvergencije Hrvatske.