Miljan Ždrale novi je regionalni direktor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za srednju Europu, a na dužnost je stupio 1. siječnja 2025. Ždrale će tako “pokrivati” Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju, a dolazi na mjesto Marka Davisa, koji je nedavno imenovan direktorom EBRD-a za regiju južnog i istočnog Mediterana (SEMED).
U EBRD-u je od 2002. godine, pri čemu je od 2015. voditelj bančinog poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu. Smatra ga se jednim od najboljih poznavatelja poljoprivredno-prehrambenog sektora u regiji.
Poslovni dnevnik dobio je ekskluzivnu priliku kao prvi medij s ovih prostora obaviti opširan intervju s novim regionalnim direktorom EBRD-a koji odnedavno živi i radi u Zagrebu.
EBRD je vodeći institucionalni ulagač u Hrvatskoj. Do danas je Banka uložila više od 4,8 milijardi eura u Hrvatsku. Na čemu je najveći fokus tih investicija posljednjih godina?
Tako je, izuzetno smo ponosni na to što je EBRD vodeći institucionalni ulagač u Hrvatskoj. S novom petogodišnjom strategijom koju smo usvojili 2023. godine, naš fokus usmjeren je na poticanje održivog gospodarskog rasta, jačanje konkurentnosti, zelenu tranziciju i podršku ključnim reformama u zemlji. I dalje se fokusiramo na privatni sektor, s posebnim naglaskom na ulaganje u obnovljive izvore energije i infrastrukturu, te na podršku malim i srednjim poduzećima koja čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. Kroz naš rad želimo također pomoći u jačanju tržišta kapitala i poticanju razvoja digitalne ekonomije.
Konkretno, u 2024. godini EBRD je uložio više od 275 milijuna eura u projekte u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na zelene investicije. Naš osnovni cilj je ulagati u sektore koji stvaraju dugoročne pozitivne ekonomske učinke. Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan te mi svoju ulogu vidimo kao komplementarnu tome. Zajedno s bankama podržavamo tvrtke koje planiraju rast, osobito kroz konsolidaciju sektora u kojima su aktivne, vertikalnu ili horizontalnu integraciju, kao i geografsku ekspanziju.
U 2025. godini planiramo dodatno ojačati našu prisutnost u zelenim projektima, kao i nastaviti ulaganja u energetske projekte koji poboljšavaju energetsku sigurnost Hrvatske. Također ćemo nastaviti promicati inovativne financijske proizvode, poput Risk Sharing Framework-a (RSF) i InvestEU programa, koji omogućuju bolje financijske uvjete za privatni sektor i jaču integraciju Hrvatske u regionalne i europske ekonomske tokove. Naša ulaganja bit će usmjerena prema daljnjem razvoju tržišta kapitala, posebice kroz regionalnu integraciju, te jačanju digitalne ekonomije i podršci održivom razvoju privatnog i javnog sektora.
EBRD je nedavno ušao u vlasničku strukturu novoformirane kompanije Podravka Agri. Kako ste se odlučili na to i što očekujete od partnerstva s najvećom hrvatskom prehrambenom kompanijom?
EBRD se odlučio na ulazak u vlasničku strukturu Podravka Agri prepoznavši strateški značaj ove transakcije za konsolidaciju i jačanje hrvatskog poljoprivrednog sektora. Ova investicija u iznosu od oko 50 milijuna eura omogućila je Podravki akviziciju ključnih poljoprivrednih resursa Fortenova grupe, uključujući tvrtke poput Belja plus, PIK-a Vinkovci plus i Vupika plus. Smatramo da je takav integrirani pristup važan korak za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Od ovog partnerstva očekujemo prije svega modernizaciju i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, uvođenje najboljih međunarodnih praksi u upravljanju te povećanje učinkovitosti poslovanja. Dugoročno, vjerujemo da će naša suradnja s Podravkom rezultirati održivim rastom poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, što će imati pozitivan učinak na ukupno gospodarstvo zemlje.
Ima li Podravka Agri potencijal postati najjači igrač u regiji u prehrambenom sektoru i na neki način ući u ozbiljniju utakmicu s jačim zapadnim kompanijama?
Podravka Agri zasigurno ima velik potencijal za daljnji razvoj i jačanje tržišne pozicije u regiji. Podravka je pokazala odlučnost u restrukturiranju i modernizaciji poslovanja ovog novoformiranog društva s dugoročnim planom ulaganja, što smatramo ključnim za stvaranje održivog i konkurentnog poslovnog modela. Podravka Agri predstavlja jedinstvenu gospodarsku cjelinu s izuzetnim poljoprivrednim potencijalom, kakav nema izravne paralele u regiji jugoistočne Europe, pa i šire. Ključne prednosti kompanije uključuju više od 33.000 hektara visokokvalitetnog zemljišta, razvijenu infrastrukturu i vlastite kapacitete za logistiku žitarica, dok veličina i organizacija zemljišta omogućuju visoku učinkovitost korištenja mehanizacije. Iz svih tih razloga, značajna unaprjeđenja poslovanja izgledna su kroz modernizaciju agronomskih praksi, optimizaciju proizvodnih procesa, diversifikaciju portfelja poljoprivrednih kultura i konsolidaciju upravljanja.
Vjerujemo da će, uz odgovarajuće strateške odluke i ulaganja, kompanija iskoristiti svoje konkurentske prednosti i značajno unaprijediti poslovne procese, čime će dodatno ojačati svoju tržišnu poziciju na domaćem i međunarodnom tržištu. Kao partner s dugogodišnjim iskustvom u sektoru, EBRD ostaje predan pružanju podrške kompaniji u postizanju tih ciljeva.
Što se tiče javnih poduzeća u Hrvatskoj, vidite li tu neke iskorake, pogotovo u kontekstu projekata koje ste realizirali?
Svakako vidim značajne iskorake, osobito u području poslovnog upravljanja u javnim poduzećima. EBRD je, u suradnji s državnim institucijama, bio dugogodišnji partner u provedbi projekta usmjerenog na jačanje korporativnog upravljanja u javnim poduzećima. Drago nam je vidjeti da su relevantne institucije nastavile s napretkom na ovom području, posebno u kontekstu priprema za pristupanje Hrvatske OECD-u. U sklopu pripremnih aktivnosti za pristupanje OECD-u Vlada RH planira i dalje raditi na unaprjeđenjima upravljanja portfeljem javnih poduzeća i njihovog korporativnog upravljanja, a EBRD je i dalje spreman biti partner u pripremi i realizaciji takvih aktivnosti. Što se tiče konkretnih projekata s poduzećima u javnom sektoru, naš fokus i dalje ostaju prometna, energetska i komunalna infrastruktura.
Poznato je da ste gradili karijeru u poljoprivrednom sektoru. Kakav je vaš pogled na hrvatsku poljoprivredu?
Kao što sam spomenuo i u kontekstu Podravke Agri, vjerujem da ima ogroman potencijal, osobito zahvaljujući prirodnoj raznolikosti i plodnim područjima koja pružaju izuzetne mogućnosti za proizvodnju hrane. Ipak, sektor se suočava s određenim izazovima koji su već dulje vrijeme prisutni i utječu na njegov puni razvoj. Fragmentacija poljoprivrednog zemljišta i složenost vlasničkih odnosa ponekad otežavaju veće investicije i optimalno korištenje resursa. Iako postoji sustav zakupa državnog zemljišta, procesi su nerijetko zahtjevni, što može utjecati na dugoročno planiranje proizvodnje. No, upravo takvi izazovi otvaraju prostor za strateška poboljšanja i jačanje sektora kroz modernizaciju i optimizaciju proizvodnih procesa. Temelji za napredak su čvrsti, a EBRD ostaje posvećen aktivnom financijskom podržavanju inicijativa koje doprinose modernizaciji hrvatske poljoprivrede i unaprjeđenju njezine učinkovitosti.
Turizam je sada najvažniji segment hrvatskog gospodarstva. EBRD je početkom 2020. odobrio Erste&Steiermärkische Bank (ESB) kreditnu liniju u iznosu od 100 milijuna eura za potporu razvoju turističkog sektora u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Sredstva su namijenjena za održiva ulaganja u privatna ugostiteljsko-hotelska poduzeća i popratne turističke aktivnosti. Vidite li i dalje prilike za investicije u hrvatskom turizmu, posebno u kontekstu povezivanja turizma i lokalnih dobavljača?
Turizam je iznimno važna industrijska i izvozna grana hrvatskog gospodarstva, ali s njegovim intenzivnim rastom sve je važnije aktivno upravljati negativnim učincima masovnog turizma na okoliš i lokalne zajednice. Iz tog razloga EBRD svoje investicije usmjerava upravo na projekte koji podupiru održivost turizma – ne samo radi zaštite okoliša, nego i zbog osiguravanja dugoročne stabilnosti same industrije i kvalitete života lokalnog stanovništva. Posebno važan dio našeg pristupa održivom turizmu jest podrška lokalnim malim i srednjim poduzećima, osobito dobavljačima.
Upravo povezivanjem turističkog sektora s lokalnim dobavljačima i proizvođačima, turizam može postati pokretač cjelokupnog lokalnog razvoja, potičući lokalno gospodarstvo i smanjujući ovisnost o uvoznim proizvodima. EBRD-ova suradnja s Erste&Steiermärkische Bank izvrstan je primjer tog pristupa – kroz ulaganja u zelene tehnologije, održive kapacitete i povezivanje turističkog sektora s lokalnim dobavljačima želimo dodatno osnažiti pozitivne učinke turizma. Kako bismo podržali ovu suradnju, 2021. smo organizirali regionalnu online edukaciju za hotelsku industriju u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kroz koju je prošlo 278 sudionika iz 86 hrvatskih tvrtki i steklo praktična znanja iz strategije, marketinga, investicija, upravljanja prihodima, ljudskih resursa, operacija i održivosti, uz mogućnost individualnih konzultacija s predavačima.
Do sada smo implementirali 838 savjetodavnih projekata s lokalnim i međunarodnim stručnjacima, pri čemu je fokus posljednjih godina na digitalnoj i zelenoj transformaciji te uključivosti. Aktivni smo u hotelskoj industriji i prehrambenom sektoru, gdje pomažemo malim proizvođačima da postanu konkurentniji i probiju se u HoReCu, kroz projekte koji pokrivaju marketing, strategiju i sustave kvalitete.
Desetljeće pred nama trebalo bi biti obilježeno ulaganjima u hrvatsku i regionalnu željezničku infrastrukturu. Poznato je da je EBRD jedan od ključnih partnera u tom procesu. Ide li taj proces, posebno u Hrvatskoj, ipak malo presporo?
EBRD prepoznaje važnost razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, što je u skladu s našom infrastrukturnom sektorskom strategijom, koja stavlja naglasak na održive, učinkovite i dobro upravljane infrastrukturne mreže. U Hrvatskoj smo podržali niz projekata koji doprinose kvalitetnijem prometnom sektoru, osobito kroz unaprjeđenje energetske učinkovitosti i održivosti. Međutim, željeznička infrastruktura u Hrvatskoj prvenstveno se financira putem nacionalnih programa i EU fondova, a EBRD tu ima komplementarnu ulogu – pružamo podršku u specifičnim područjima gdje možemo donijeti dodatnu vrijednost i ekspertizu.
Svjesni smo izazova poput složenih administrativnih postupaka koji ponekad usporavaju provedbu, no vjerujemo da kontinuirana ulaganja i reformski napori Hrvatske postupno dovode do pozitivnih promjena i unaprjeđenja željezničkog sektora. EBRD ostaje predan tome da i dalje aktivno podržava one segmente infrastrukturnih projekata koji se jasno uklapaju u našu strategiju te gdje možemo pružiti dodatnu vrijednost za održivi razvoj Hrvatske.
Poseban fokus EBRD-a u Hrvatskoj i energiji jest zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije. Nedavno ste potpisali ugovor kojim sufinancirate Solarnu elektranu Korlat u vlasništvu HEP-a. Imate li u vidu i neke buduće slične projekte u sektoru održivih izvora energije (OIE)?
Svakako. Strategija EBRD-a za Hrvatsku usmjerena je na ubrzanje zelene tranzicije gospodarstva, usklađivanje s Pariškim sporazumom te otključavanje investicijskog potencijala. Svjesni smo da i dalje postoje određeni izazovi, no istodobno vidimo i pozitivne inicijative te otvorenost relevantnih institucija za unaprjeđenja. Naša predanost podršci projektima očituje se kroz financiranje solarnih elektrana i vjetroelektrana u posljednjih nekoliko godina, koristeći PPA modele i tržišne strukture. Tako smo 2023. postavili važne temelje financiranjem tri solarne elektrane ukupnog kapaciteta od 30 MW.
Taj projekt ojačao je ulogu privatnog sektora u hrvatskom sektoru obnovljivih izvora energije, budući da je realiziran na temelju financijskog PPA modela i tržišnog otkupa, bez potrebe za državnim potporama poput zajamčenih otkupnih tarifa ili premija. Tijekom 2024. zajedno s EIB-om ugovorili smo financiranje fotonaponske elektrane Korlat u portfelju HEP-a od 58 MW, a kao nadgradnju cijelom sektoru naročito smo zainteresirani za investicije u baterijske sustave. Na razini politika, surađujemo sa svim relevantnim dionicima. Naš najnoviji angažman uključuje suradnju s Agencijom za ugljikovodike i Ministarstvom gospodarstva RH, koji su zatražili podršku EBRD-a u unaprjeđenju regulatornog okvira za energiju vjetra na moru.
Što se tiče OIE, strani investitori poprilično su nezadovoljni hrvatskim zakonodavnim okvirom i administrativnim preprekama. Imate li i vi dojam da postoji dosta prostora za poboljšanja?
EBRD već dugo prati razvoj tržišta obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, koje ima značajan potencijal za daljnji rast. U suradnji s relevantnim institucijama kontinuirano radimo na identificiranju prepreka i unaprjeđenju zakonodavnog i administrativnog okvira, što smatramo nužnim za privlačenje većeg broja investicija u taj sektor. Izazovi postoje, osobito u administrativnim postupcima i regulatornoj jasnoći, no vidimo i otvorenost nadležnih institucija za poboljšanja, što donosi optimizam. Trenutačno aktivno sudjelujemo u projektima koji upravo ciljaju na identificiranje postojećih prepreka i olakšavanje administrativnih procesa za investicije u obnovljive izvore energije, uključujući i perspektivno područje energije vjetra. Vjerujemo da će ovi napori doprinijeti stvaranju poticajnijeg okruženja za ulagače te omogućiti Hrvatskoj da u potpunosti ostvari svoj potencijal u području obnovljivih izvora energije.
Podržali ste i razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj kroz podršku Ministarstvu financija Republike Hrvatske (MOF) u planiranju razvoja tržišta, što je rezultiralo izradom Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj. U kojem bi smjeru Hrvatska trebala prilagoditi regulativu kad govorimo o poticanju tržišta kapitala?
Generalna motivacija novog strateškog okvira je ponuditi građanima raznovrsnije prilike da svoju štednju preusmjere iz bankovnih depozita, koji trenutačno donose niske prinose, u produktivna ulaganja na tržištu kapitala. Na taj način građani mogu ostvariti veće prihode, dok lokalne kompanije istovremeno dobivaju pristup kapitalu koji im je potreban za rast i razvoj. Time se stvara pozitivan ciklus koji potiče gospodarski rast, donosi korist cijeloj zajednici te omogućava održivi razvoj hrvatskog gospodarstva. Za ostvarenje tog cilja ključna je horizontalna mjera optimizacije zakonodavnog okvira kao podrška razvoju tržišta kapitala.
Ova mjera preduvjet je za uspješnu realizaciju svih strateških ciljeva utvrđenih novim Strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj. Zakonodavne izmjene su potrebne primarno u smjeru uklanjanja postojećih prepreka poput prekomjerne regulacije, čime bi se hrvatsko tržište kapitala učinilo konkurentnijim i jednostavnijim za poslovanje, uz stalnu usklađenost s pravnom stečevinom EU i relevantnim europskim standardima. Ministarstvo financija Republike Hrvatske aktivno radi na implementaciji preporuka, što će rezultirati pozitivnim pomacima na hrvatskom tržištu kapitala u narednim godinama.
Tržište kapitala u regiji prije dva je desetljeća pružalo znatno povoljniju sliku. U međuvremenu smo bili svjedoci pada prometa i slabijeg interesa stranih ulagača. U čemu vidite potencijal Zagrebačke burze te tržišta kapitala u regiji?
Bez obzira na to što je hrvatsko tržište kapitala prije dva desetljeća imalo dinamičniju i povoljniju sliku nego posljednjih godina, vjerujem da Zagrebačka burza i tržište kapitala imaju velik potencijal ponovno privući interes investitora i vratiti dio tog zamaha. To potvrđuje i činjenica da je EBRD uložio oko 140 milijuna eura u transakcije na tržištu kapitala tijekom posljednjih pet godina. Vidimo velik potencijal u regionalnoj integraciji tržišta kapitala, jer povezivanjem tržišta možemo povećati likvidnost i privući širi krug investitora.
Tvrtke tada dobivaju pristup većem izvoru kapitala, što je važno za rast i globalnu konkurentnost. Isto tako, digitalizacija tržišta kroz nova rješenja poput elektroničkih platformi i inovativnih financijskih proizvoda može dodatno ojačati njegovu atraktivnost. U posljednje vrijeme također primjećujemo pozitivne pomake kroz nove IPO-e na Zagrebačkoj burzi, posebno u sektorima obnovljive energije, maloprodaje i IT industrije. Vjerujem da taj trend potvrđuje kako je tržište spremno i otvoreno za nove prilike. Upravo zato EBRD aktivno radi na tome da podrži i ohrabri daljnje IPO-e, pružajući podršku kompanijama koje žele pristupiti tržištu kapitala, kao i kroz suradnju s regulatorima u jačanju tržišne infrastrukture.
Prije nekoliko tjedana u javnost je procurila informacija da nova američka administracija ima rezerve u smislu ispunjavanja uvjeta Hrvatske za ulazak u OECD. Koliko je za ocjenu snage i zdravlja hrvatskog gospodarstva važan ulazak u OECD?
Hrvatska je od dolaska EBRD-a 1993. prošla vrlo značajan razvojni put i ostvarila vidljive rezultate na mnogim gospodarskim i institucionalnim područjima. Kroz tri desetljeća našeg djelovanja, svjedočili smo pozitivnim promjenama i napretku hrvatskog gospodarstva, posebno u pogledu konkurentnosti, regulatornog okvira i održivosti poslovanja. U tom kontekstu smatramo da bi ulazak Hrvatske u OECD predstavljao važan signal međunarodnoj zajednici o gospodarskoj zrelosti i stabilnosti zemlje. Takav korak dodatno bi potvrdio reformske napore koje Hrvatska kontinuirano poduzima te bi, vjerujemo, imao dugoročno pozitivan utjecaj na percepciju Hrvatske kao poželjne destinacije za ulaganja.
U kojim još sektorima hrvatske ekonomije EBRD vidi najbolje prilike za plasman kapitala?
Uz prethodno navedene sektore poput poljoprivrede, energetike i prometne infrastrukture, istaknuo bih da EBRD vidi značajne prilike za dodatna ulaganja u području informacijskih tehnologija i stanovanja. Kada govorimo o IT industriji, već smo poduzeli konkretne korake, primjerice kroz značajnu kapitalnu investiciju u hrvatsku kompaniju M Plus, gdje smo 2023. uložili 60 milijuna eura kako bismo podržali daljnji rast te tvrtke i ojačali njezinu poziciju na međunarodnom tržištu.
To jasno pokazuje naš interes i opredijeljenost za daljnji razvoj poslovanja i ulaganja u hrvatskom IT sektoru. Također, izuzetno važnim smatramo pitanje pristupačnog stanovanja, što je i jedan od prioriteta Europske komisije u kontekstu rastućih potreba za kvalitetnim i dostupnim stambenim rješenjima diljem Europe. Spremni smo sufinancirati takve projekte te surađivati s državnim tijelima kroz pružanje tehničke potpore.
