Domaći poslovni sektor ove godine bilježi pad ukupnog duga koji je krajem listopada iznosio nešto više od jedan posto. Na smanjenje domaćih plasmana poduzećima za oko 900 milijuna kuna u prvih deset mjeseci, odnosno oko 2,5 posto na godišnjoj razini nemalo je utjecalo nekoliko jednokratnih učinaka. Uz aktivaciju državnih jamstava za kredite u brodogradnji (Uljanik grupa) i smanjenje potraživanja od grupe Agrokor (povezano i s oprativnom provedbom nagodbe), tu su i prodaje nenaplativih potraživanja, premda se kod njih danas radi o znatno manjim iznosima nego prijašnjih godina.

Rast investiranja

Kako krediti u segmentu mikro, malih i srednjih poduzeća i sad bilježe rast, a jednokratni efekti povezani sa škverovima i Agrokorom za iduću godinu smanjuju usporednu osnovicu, u Hrvatskoj narodnoj banci za 2020. predviđaju rast domaćih plasmana korporativnom sektoru. Nakon ovogodišnjeg pada od 1,1 posto (na temelju transkacija, a ne nominalnog stanja), dogodine se očekuje da će rasti po stopi od 2,6 posto.

Iako prognoze HNB-a sugeriraju da će kod građana taj rast biti više nego duplo brži (5,8 posto), u odnosu na ovu godinu to znači usporavanje jer se za 2019. računa sa 6,7 posto rasta kredita građanima.

Oporavak kredita sektoru poduzeća mogao bi biti pozitivan signal i u smislu rasta njihovih investicijskih aktivnosti, iako statistički podaci o investicijama sugeriraju da ih poduzetnici najvećim dijelom (više od 50%) financiraju vlastitim sredstvima i kroz zajednička ulaganja, dok ih se kreditima i lizingom financira približno četvrtina. Lani je to bilo 14,5 milijardi kuna. I u HNB-u priznaju kako im je investicije najteže prognozirati, ali sve procjene govore da 8,2% rasta koji se predviđa za 2019. još uvijek više vuče javni sektor (fondovi EU). U kapitalnim ulaganjima privatnog sektora i dalje se iščitava uteg slabe poslovne klime. Ipak, za razliku od kredita za obrtna sredstva koji bilježe pad, oni za investicije i ove godine rastu, iako nešto sporije nego lani. Kako bilo, HNB je prognoze rasta ukupnih investicija za 2020. u odnosu na srpanjske projekcije korigirao naviše, sa 6,5 na 7,1%, ali zasad nisu jasno adresirali u kojoj je mjeri ta korekcija potaknuta (većim) očekivanjima investicijskog raspoloženja poduzetnika.

Doprinos turizma

Ostaje ipak primijetiti da se rastom plasmana prema djelatnostima ističu one vezane uz turizam koje su posljednjih godina i među investicijski najjaktivnijima (lani i preklani po približno pet milijardi kuna). I ove godine djelatnosti pužanja usluga smještaja i hrane doprinose rastu plasmana, iako je on nešto manji nego prije dvije godine. Usto, u HNB-u ističu kako se blagi rast kreditiranja bilježi i u djelatnosti trgovine, kao i građevinarstva koje je nakon višegodišnjeg razduživanja ponovno u uzlaznoj fazi. Prerađivačka industrija pak (dijelom zbog spomenutih učinaka aktivacije jamstava) ima negativan doprinos rastu plasmana. Inače, analize HNB-a o pristupu izvorima financiranja upućuju da je u razdoblju od 2016. do 2018. poduzeća s apsolutnim financijskim ograničenjem bilo 8%, a bez financijskog ograničenja 43%.