Uvođenjem novog Pravilnika kojim je Hrvatska povećala naknade i pooštrila kontrole uvoza iz zemalja regije Hrvatskoj bi mogao ugroziti trećinu izvoza, odnosno oko pola milijarde eura, ako zemlje koje je ovaj pravilnik razljutio, uvedu protumjere koje bi mogle usporiti ili ugroziti izvoz roba na ova tržišta. 

Ultimatum iz susjedstva 
Pravilnik je na noge digao zemlje u regiji – Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru čiji su se dužnosnici jučer sastali u Sarajevu. Nakon sastanka, na konferenciji za medije poručeno je kako je Hrvatska prekršila odredbe i ugrozila ekonomske interese proizvođača i izvoznika iz regije. Objavili su kako su potpisali zajedničko pismo koje će biti poslano Europskoj komisiji, a Hrvatsku su pozvali da hitno ukine diskriminatorske odredbe, te da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnim troškovima postupka i mora biti usklađena s prosječnim cijenama u zemljama regije i EU.

Pozvali su Europsku komisiju da se uključi u rješavanje problema u skladu s odredbama SSP-a te poručili da će do konačnog rješenja svaka zemlja poduzeti mjere i mehanizme koje smatra adekvatnim. Iz Sarajeva je zatražen i hitan sastanak s hrvatskim ministrom zbog mogućih posljedica jer žele zaobići najgori scenarij kako se ne bi ušlo u lanac mjera i kontramjera susjeda. Pojedine zemlje mogle bi odmah posegnuti za kontramjerama, a neke od njih, poput Srbije, već najavljuju da bi mogla krenuti u uvođenje detaljnijih analiza uvozne robe iz Hrvatske koje mogu trajati i do mjesec dana, čime bi svakako bio ugrožen izvoz.

Iako je ministar Tomislav Tolušić ovom mjerom pokušao zaštiti domaće tržište od uvoza voća i povrća tijekom ljetne sezone, te dobio političke bodove, nekoliko analitičara nam je kazalo, kako se trgovina ne smije graditi na zabranama jer je rizik velik. Mi iz ovih zemalja uvozimo sezonsku robu, većinom sirovinu, dok na tržišta u regiji izvozimo proizvode dodane vrijednosti. "Tolušić mora raditi na podizanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, a ne zbog političkih poena, ulaziti u sukob i rat sa susjedima s kojima trgujemo", kažu nam neki stručnjaci iz sektora.

Dugoročno upitno
Ova mjera, ako bi je ministar sada i suspendirao, ipak je donijela kratkoročni rezultat jer je primijenjena u sezoni najvećeg uvoza voća i povrća. Time je zaštitio domaće tržište i otvorio prostor za robe domaćih poljoprivrednika. No, dugoročno bi mogla izazvati negativne posljedice i dodatno ugroziti izvoz na ova tržišta koji stagnira od ulaska u EU. Zbog toga su pojedine velike kompanije poput Kraša, Vindije, Dukata i Gavrilovića, dio proizvodnje za ova tržišta, preselile u Srbiji ili BiH.

Iz hrvatskih tvrtki koje izvoze na ova tržišta su još suzdržani u davanju komentara. Jedinu izjavio dao je za Večernji list predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, koji kaže kako sve skupa nije dobro i ova tema definitivno ne ide u prilog našim izvoznicima. Iz HGK su poručili kako situacija koju su prouzrokovale odredbe novog Pravilnika nije jednostavna. 

HGK za hitno rješenje
"Premda je donesen s ciljem osiguranja većeg obujma kontrole voća i povrća i u konačnici zaštite potrošača, efekt koji je izazvao mogao bi imati negativne učinke za hrvatsko gospodarstvo. Nadamo se da do ozbiljnijih posljedica za naš izvoz neće doći. Zemlje regije najavljuju (i već djelomično provode) pojačan veterinarski i fitosanitarni nadzor za robu životinjskog i neživotinjskog podrijetla iz Hrvatske, što znači takvo postupanje i za primarne poljoprivredne proizvode i za prerađevine. Očekujemo žurno donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja".