U globaliziranom društvu u kojem živimo migracije radne snage sve su češće u mnogim industrijama. No dok je potreba za radnom snagom sveprisutna, posebno je očita u sektoru logistike.

Čak 45 posto anketiranih tvrtki u nedavnoj anketi koju je provela Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra kako su zanimanja iz područja logistike i distribucije deficitarna. U anketi koju je ispunilo 176 tvrtki, od kojih je gotovo polovica iz sektora trgovine, jedna od pet tvrtki izjavila je da očekuje da će u sljedeće dvije godine najveća potražnja biti upravo za zanimanjima u području logistike i distribucije.

Dio te potražnje rješava se uvozom radne snage, no prilikom suradnje sa stranim radnicima često dolazi do jezične barijere. Jezične barijere u sektoru logistike i transporta predstavljaju posebno ozbiljan izazov, jer je riječ o sektoru koji uključuje rukovanje teškim strojevima, navigaciju kompleksnih ruta i poštivanje strogih sigurnosnih protokola, baš iz tog razloga, međusobno razumijevanje svih kolega neizmjerno je važno.

Znanje engleskog jezika
Irena Spahić, šefica odjela za upravljanje ljudskim resursima u Lagermax Logistics Croatia opisala nam je pobliže radno okruženje među radnicima u ovoj kompaniji za pružanje usluga međunarodnog otpremništva, logistike i prijevoza pošiljaka. U Lagermaxu je trenutno zaposleno 43 strana radnika nepalske nacionalnosti.

“Svi strani državljani koje smo zaposlili prema priloženim životopisima imali su znanje engleskog jezika. No kada radnik stigne u Hrvatsku, vidimo da razine znanja engleskog variraju od niže do osnovne razine’’, kazala je Spahić.

Navodi kako se na početku uvijek javljaju mali problemi u komunikaciji, no stranci vrlo brzo savladaju bazičan jezik potreban za radno mjesto skladištara na kojem rade. “Oni već nakon tjedan dana počnu ‘hvatati’ hrvatske riječi, a imali smo i slučaj Nepalca koji je u razdoblju čekanja da mu se izda radna dozvola i da stigne u Hrvatsku sam uzeo rječnik i počeo učiti hrvatski’’, ističe Spahić.

Da je poznavanje engleskog jezika stranih radnika ključ komunikacije smatra i Ana Soldo, direktorica Quehenberger Logistics Hrvatska. Gotovo svi strani zaposlenici u ovoj kompaniji, u kojoj čine udio od oko 35 posto u ukupnom broju zaposlenika, svakodnevno koriste engleski jezik. “Ako netko od stranih zaposlenika pak ima problem s engleskim jezikom, uvijek ima netko od kolega s govornog područja koji su tu za pomoć oko prevođenja i sporazumijevanja’’, izjavila je Soldo.

Spahić naglašava kako se strani radnici iskreno trude uklopiti u radnu okolinu i mjesto u kojem žive. U zagorskom mjestu Luka u kojem je Lagermaxovo središte, strane radnike su mještani odlično prihvatili, pozivaju ih na nogometne turnire u selu, a Nepalci su već u dovoljnoj mjeri savladali hrvatski jezik da mogu samostalno otići kod liječnika i zatražiti potrebne namirnice u trgovini.

“Neki naši strani djelatnici su više godina zaposleni kod nas i izrazili su interes za učenjem hrvatskog jezika. Drago mi je čuti da postoji interes, jer zaista radimo na dobrom odnosu s njima. Želimo da se osjećaju ugodno i da planiraju dugoročnije ostati u RH’’, kazala je Spahić. O odličnom uklapanju radnika koji su došli izvan granica Lijepe Naše svjedoči i Soldo čiji strani radnici već duže vremena marljivo uče hrvatski jezik.

“Jezična različitost je neminovna kod zapošljavanja stranih radnika, ali mi je ne vidimo kao barijeru. Sa školom hrvatskog jezika započeli smo već s prvim dolascima stranih radnika u našu tvrtku. Tečaj se održava u zajedničkim prostorima tvrtke i usklađen je s radnim danom zaposlenika. Na taj način smo željeli novim kolegama što više olakšati život i rad u našoj zemlji’’, rekla je Soldo.

Učenje hrvatskog jezika
Među onima koji su prepoznali važnost škole hrvatskog jezika za strance koji dolaze raditi u Hrvatsku je i Ivan Suhanek, osnivač i direktor TH Consultinga, tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju. Ta firma nedavno je pokrenula školu hrvatskog jezika za strane radnike koju trenutno pohađa tridesetak mladića u večernjim satima. Oni marljivo dva do tri puta tjedno usvajaju osnove komunikacije na hrvatskom jeziku.

TH Consulting dovodi strane radnike za nekoliko različitih industrija, a djelatnike koji rade na viličarima, u skladištima ili kao dostavljači najčešće dovode iz tzv. Gulf regije, odnosno iz zemalja kao što su Saudijska Arabija, Kuvajt, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati. Prema njegovom iskustvu radnici su u Hrvatskoj dočekani prijateljski i to uvelike utječe na njihov pozitivan prvi dojam. Odaziv u školu hrvatskog jezika koju su nedavno pokrenuli je sjajan, a većina radnika prvo uči pojmove koji se tiču posla.

“Izgovor ide malo teže od razumijevanja, pogotovo kod riječi koje sadrže dijakritičke znakove, ali vjerujemo da će i to doći s vremenom. Visoko su motivirani, a naš cilj je pomoći im da mogu samostalno otići u trgovinu, kod liječnika, baviti se hobijima ili sudjelovati u timskim sportovima’’, izjavio je Suhanek.

Škole hrvatskog jezika zasigurno su korak u pravom smjeru kad je u pitanju integracija onih koji su došli u našu zemlju. Radnici koji znaju jezik zemlje domaćina često su produktivniji, a učenje jezika kod njih može smanjiti osjećaj izoliranosti i stresa. Važno je dobro integrirati sve koji pristižu, jer interes stranih radnika za poslove u Hrvatskoj, kao i domaćih poslodavaca za njihovim angažmanom, ne jenjava.

U prvih pola godine MUP je izdao 112,4 tisuće radnih dozvola i ovim tempom definitivno će se ispuniti procjene analitičara i poslodavaca da će broj zaposlenih stranaca iz trećih zemalja premašiti 200 tisuća. U šest mjeseci izdano je gotovo 21 tisuća dozvola više nego u istom lanjskom razdoblju, a lani je, inače, tijekom cijele godine bilo odobreno 172,5 tisuća dozvola. Iz MUP-ove mjesečne statistike o kretanjima u zapošljavanju stranih radnika vidljivo je da usporava rast odobrenja za radnike iz BiH, koja je još uvijek bazen iz kojeg ih se najviše povlači, dok raste broj dozvola Srbima, Nepalcima, Indijcima i Makedoncima.

Novost je da se među deset zemalja iz kojih poslodavci ‘uvoze’ radnike, uvrštene ove godine dvije nove zemlje – Uzbekistan i Egipat. I dok se radnicima s prostora bivše Jugoslavije puno lakše prilagoditi, za one iz dalekih krajeva, kojih je svako godine sve više, integracija u društvo i učenje hrvatskog jezika u ključni. Na tome ne rade smo poslodavci i agencije posredovanje, već na planu smanjenja jezične barijere sa stranim radnicima iz dalekih zemalja djeluje i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

HGK je ove godine u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays počela s provođenjem programa Welcome to Croatia. Riječ je o interdisciplinarnom edukacijskom programu u trajanju od pet dana koji potiče bržu integraciju stranih radnika u društvene procese, a samim time i bolju prilagodbu domaćih poslodavaca novim trendovima na tržištu rada.