Za dvadesetak dana (8. srpnja) državi na naplatu stiže šest milijardi kuna duga po domaćoj kunskoj obveznici iz 2015. godine. Pripreme za njegovo refinanciranje stoga su već neko vrijeme u tijeku, ali nova operacija financiranja usto će pokriti i povećane potrebe države za zaduživanjem u odnosu na prvotne proračunske planove.

U prvom redu one su posljedica novog saniranja dugova u sustavu zdravstva, iako rebalansom predviđeno povećanje planiranog deficita 2021. uključuje i dodatna proračunska sredstva za mjere vezane uz ublažavanje posljedica Covid-krize, kao i za plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama čije povećanje nije bilo ‘ucrtano’ u originalni plan proračuna.

Rezultat dogovora

Neslužbeno, skoro dospijeće šest milijardi kuna obvezničkog duga riješit će se izdanjem nove kunske obveznice, i to na rok od sedam godina. U financijskim krugovima računa se da će Ministarstvo financija pri izdanju nove obveznice povući približno dvije milijarde kuna povrh iznosa starog duga koji stiže na naplatu.

No, usporedno s tim ekipa ministra Zdravka Marića zadužena za upravljanje javnim dugom banke je pozvala i na davanje ponuda za kreditno zaduženje. S obzirom na korekcije proračunskih planova odnosno manjka, među bankarima se računa da bi se uz obveznice moglo realizirati i približno tri milijarde kuna kredita.

Sve u svemu, procjenjuje se da će kombinirana operacija financiranja premašiti deset milijardi kuna. Konačan omjer skorog obvezničkog i kreditnog zaduženja u Katančićevoj će odvagati ovisno o interesu investitora i ponudama banaka, odnosno cijeni.

Kako bilo, refinanciranja starih dugova i dalje za državnu blagajnu znače kamatne uštede. Na uskoro dospijevajuće obveznice iz 2015., naime, godišnja kamata iznosila je 2,75 posto (što na šest milijardi iznosi 165 milijuna), a prema trenutnim cijenama na sekundarnom tržištu na 7-godišnje kunske obveznice prinosi se kreću nešto iznad 0,4 posto.

Kad je riječ o ovogodišnjim potrebama države za zaduživanjem, povećanjem planiranog deficita u sklopu izmjena i dopunama proračuna za 2021. one rastu sa 33,8 na 42,4 milijarde kuna.

A kako je s tim u vezi naglasio ministar Marić, od tih 8,6 milijardi kuna povećanja potreba financiranja na povećani deficit odnosi se 6,4, dok se 2,2 milijarde odnose na veće od originalno planiranog povlačenja sredstava iz SURE programa.

To što se na rebalans išlo već u lipnju prije svega je rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija o dinamici plaćanja dospjelih dugova zdravstvenog sustava i bolnica. Prema njemu, već je plaćeno gotovo dvije milijarde kuna, ali time su se iscrpile i zakonom predviđene mogućnosti preraspodjela unutar proračuna.

Tako je već prilikom utvrđivanja rasporeda plaćanja dugova određeno da, uz tri mjesečne tranše (u travnju, svibnju i lipnju) po devetsto milijuna kuna, nakon rebalansa ide jednokratni transfer od 760 milijuna kuna za bolnice i 135 milijuna kuna za ljekarne.

Krajem mjeseca bi tako stanje dospjelih obveza prema veledrogerijama trebalo biti svedeno na malo više od 2,5 milijarde kuna.

Riješeno pitanje

Govoreći, pak, o planu financiranja, Ministarstvo financija već je potkraj veljače odradilo velik komad planiranog. Na europskom tržištu riješeno je pitanje dospijeća 1,5 milijardi dolara vrijedne obveznice iz 2011.

Zbog valutnog swapa pri izdanju za to je investitorima na kraju isplaćeno oko 1,1 milijardu eura, a kroz dvije tranše novih obveznica prikupljeno je dvije milijarde eura, čime je pokriven i dio ovogodišnjeg deficita.

Osim toga, u svibnju je refinanciran i milijardu eura vrijedan devizni trezorac, pri čemu je novih upisano u iznosu 1,2 milijarde eura, tj. također nešto više od samoga dospijeća.