Niti 10 godina od donošenja Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nema pravog okrupnjavanja u Hrvatskoj. Usitnjenost i razbacanost poljoprivrednih parcela, jedna od ključnih boljki domaće poljoprivredne produktivnosti, unatoč dugogodišnjim naporima, ostaje i dalje ključan problem zbog kojeg nam sada prijeti gubitak 33,1 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Kako bi požurilo, pojednostavilo i ubrzalo proceduru okrupnjavanja Ministarstvo poljoprivrede sada ide u hitne izmjene i dopune Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, prvi put donesenog 2015. te zamijenjenog novim 2022. No, ovaj treći pokušaj teško da će popraviti ‘krive Drine’ i osigurati provedbu reforme na koju smo se obvezali kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. I to nije najgore.

Okrupnjavanje nije važno samo zato što ćemo potencijalno ostati bez besplatnog europskog novca već i zato što je ono ključ povećanja poljoprivredne proizvodnje. Bez većih parcela teško možemo postići stupanj produktivnosti po hektaru nužan da bi bili troškovno konkurentni”, kaže Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu te konzultantica Geja savjetovanja.

Trenutačno Hrvatsku karakterizira iznimno niska prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva od tek sedam hektara pa ne čudi da smo u 2023. proizveli hrane u vrijednosti od tek 2,8 milijarde eura dok smo istovremeno dodijelili 275 milijuna eura izravnih potpora. U odnosu na EU-u karakterizira nas i iznimno niska produktivnosti rada u poljoprivredi (8434 eura) koja je na tek 40 posto europskog prosjeka.

Blažić pritom upozorava da rješavanje problema usitnjenosti i razbacanosti poljoprivrednih parcela ne može riješiti samo zakon. “Bitna je volja da se nešto promjeni, a nje nedostaje na svim razinama”, navodi dodajući da komasaciju kontinuirano provode gotovo sve države EU-a pa joj uistinu nije jasno zašto ona nikako ne može zaživjeti u Hrvatskoj.

Rokovi se ne mogu prolongirati
Za provedbu Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. Hrvatska je sveukupno rezervirala 39,8 milijuna eura, od čega je 33,1 milijuna osigurala u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a ostatak iz državnog proračuna. Ovaj novac trebao je biti dostatan za okrupnjavanje, prema planu, najmanje 18 tisuća hektara. No, nakon tri godine provođenja zakona nismo ni na trećini od zacrtanog cilja.

Provedba je bila zamišljena tako da se jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, jave na Javni poziv za komasaciju poljoprivrednog zemljišta, čiju prijavu i predloženo područje komasacije, odobrava Ministarstvo.

No, lokalci su pokazali slab interes za postupak koji bi trebao osigurati bolje uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica. Na dva javna poziva Ministarstva javilo se ukupno sedam općina i grada (tri na prvi te četiri na drugi javni poziv) prijavivši “sređivanje” ukupno 5200 hektara.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Promo

Optika Anda krenula u novo poglavlje: Fokus na učinkovitost, mlade talente i inovaciju

S obzirom na to da Ministarstvo na raspolaganju ima uistinu malo vremena za utrošak novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost (do lipnja 2026.), a u međuvremenu treba provesti svu potrebnu proceduru donošenja propisa, a potom i provođenja komasacije, teško da ćemo je provoditi europskim novcem. Vremenski rok je posebno značajan jer je proces komasacije iznimno kompleksan.

On podrazumijeva odobrenje komasacijskog područja, potom izradu plana komasacije, preraspodjelu pojedinih parcela i formiranje novih, sređivanje vlasničkih statusa, procjenu vrijednosti zemljišta, ažuriranje podataka u katastru i zemljišnim knjigama te gradnju puteva, odvodne mreže…

Zbog očigledne nonšalantnosti što nadležnih u Ministarstvu poljoprivrede što gradonačelnika i načelnika, za što naravno nitko neće snositi odgovornost, ovaj trošak bit će vjerojatno prebačen na hrvatske porezne obveznike. “Rokove ne možemo prolongirati”, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ističući da zakon ne mijenjaju samo zbog NPOO-a već i kako bi s postupkom komasacije mogli nastaviti i nakon 2026.

Dodaje pritom da uspijevaju pronaći općine i gradove koji pokazuju ne samo interes za komasacijom već su u određenoj mjeri i pripremljeni za njezino provođenje te da će vjerojatno stići provesti i treći poziv za iskaz interesa jedinica lokalne samouprave.

U obrazloženju predloženih izmjena zakona, koje su stavljene u javnu raspravu, prevladava “tvrđi” stav prema lokalnim čelnicima koje se proziva za nedovoljan interes. Iz Ministarstva tako navode da je prije donošenja zakona čak 23 jedinica lokalne samouprave s površinom oko 50 tisuća hektara iskazalo interes za provođenje komasacije. Kada je taj interes trebalo provesti u djelo lokalci su, blago rečeno, zakazali.

Za loše rezultate provedbe zakona Ministarstvo navodi i činjenicu da je gotovo nemoguće postići suglasnosti vlasnika zemljišta na području na kojem se planira komasacija, a koja mora dobiti podršku minimalno 50 posto plus jedan pristanak (uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 67 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta) te prekratke pojedine rokove. Ministarstvo poljoprivrede će stoga ovim izmjenama sebi dati mnogo veće ovlasti u postupku okrupnjavanja.

Olakšavanje uvjeta
U obrazloženju navode da će predložene izmjene omogućiti da Ministarstvo samostalno i aktivno pokreće i provodi postupak komasacije ako je više do 50 posto zemljišta za komasaciju u vlasništvu države. Također, olakšavaju se uvjeti za važenje suglasnosti vlasnika zemljišta.

Prema predloženim izmjenama suglasnost moraju dati vlasnici koji u vlasništvu imaju najmanje 50 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta na kojem se planira komasacija umjesto dosadašnji 67 posto. Propisuje se i duži rok zamjene zemljišta u komasaciji te mogućnost da je zemljište obuhvaćeno komasacijom na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave.

Za Davida Vlajčića, novog ministra poljoprivrede i bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu graditeljstva, koji do sada s poljoprivrednom nije imao baš nikakve veze, ovo će biti tek jedan od vrućih krumpira koji će trebati riješiti.