Sa Robertom Golobom, predsjednikom uprave slovenskog GEN-I-a i panelistom na regionalnoj konferenciji Energy Market Forum , koja će se u organizaciji Poslovnog dnevnika održati 23. rujna u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, razgovarali smo o trenutačnom stanju na hrvatskom tržištu električne energije te izazovima koje opskrbljivače i potrošače očekuju u budućnosti.

 Je li hrvatsko tržište električne energije danas u potpunosti liberalizirano?

Od ulaska GEN-I-ja na tržište opskrbe električnom energijom kućanstava i malih poduzeća prije 2 godine, nije postignut daljnji korak u liberalizaciji tržišta.

Naime, regulativa nije primjereno pratila sam razvoj tržišta. Novi zakon o tržištu električne energije koji je stupio na snagu u veljači 2013. godine ostavio je da se neke odredbe urede podzakonskim aktima kao što su „Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom“ naknadno utvrde. No, novi „Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom“ još uvijek nisu doneseni i to onemogućava daljnji razvoj tržišta.

Zbog toga, iako je tržište otvoreno, nije osiguran osnovni preduvjet za pravo funkcioniranje liberalnog tržišta – a to je mogućnost slobodnog izbora. To podrazumijeva da svaki potrošač ima mogućnost slobodnog odabira opskrbljivača kojeg želi, i da taj njegov izbor podrazumijeva jednake korisničke uvjete kod svih opskrbljivača. A upravo ta mogućnost slobodnog izbora je ono za što su hrvatski potrošači zakinuti. Da bi se to omogućilo potrebno je uvesti jedinstven račun koji pruža transparentni uvid u troškove. Činjenica da se pune dvije godine ne može donijeti podzakonski akt koji bi omogućio izdavanje jedinstvenog računa dovodi nas do zaključka da to nije samo nesnalaženje u prilagođavanju regulative, nego nečija smišljena namjera.

Naime, danas je apsolutno jasno da alternativni opskrbljivači nude niže cijene električne energije od one koju plaćaju potrošači u kategoriji zajamčene opskrbe, no usprkos tome samo se 5% potrošača odlučilo za promjenu opskrbljivača. Pri tome valja istaknuti da nisu alternativni opskrbljivači ti koji gube, nego potrošači koji zbog ovakve neriješene situacije moraju plaćati veće račune za struju. Ako ljudi ne mogu transparentno vidjeti uštede koje ostvaruju prelaskom na alternativnog opskrbljivača, ustežu se od prelaska. Dakle, odugovlačenje s podzakonskim aktom koji bi omogućio izdavanje jedinstvenog računa ide u prilog zadržavanju potrošača u kategoriji zajamčene opskrbe HOP ODS-a.

Koji su glavni izazovi pred igračima na tržištu?

Tijekom protekle dvije godine kontinuirano skrećemo pozornost na određene probleme odnosno izazove s kojima se kao „novi“ opskrbljivač susrećemo na tržištu opskrbe električnom energijom.

Prvi i zapravo najveći problem s kojim se susrećemo na tržištu je otkup energije proizvedene iz OIE. Nažalost, novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visoko učinkovitoj kogeneraciji donosi ista rješenja, a nameće i nove rizike za opskrbljivače električnom energijom. Obveza za otkup zelene energije nije transparentno utvrđena, a ta obaveza zbog visokog rizika negativno utječe na uvjete poslovanja, što se onda odražava i na uvjete koje možemo ponuditi potrošačima.

Drugi problem predstavljaju troškovi energije uravnoteženja, koji su u Hrvatskoj viši nego u susjednim državama. Drago mi je reći da je na ovom polju došlo do nekih poboljšanja, ali su troškovi i dalje još dosta visoki. Sve ove stavke utječu na konačnu cijenu koju potrošač dobiva na svom računu.

Uz ove „unutarnje“ izazove na hrvatskom tržištu, valja spomenuti i „vanjske“ izazove koji će se odraziti na cijelu regiju. Naime, nakon vrlo kišne prošle godine, sada smo suočeni sa suhim i jako toplim vremenom. To će utjecati na zalihe hidroenergije, a kad više ne bude viškova energije, trebat će osigurati najpovoljnije uvjete za nabavu električne energije na burzama.

Koliko će u narednom razdoblju ulogu za pridobivanje novih ili zadržavanje postojećih kupaca igrati cijena, a koliko uvjeti?

Naravno, cijena ima značajnu ulogu za pridobivanje novih korisnika, ali prema našem dosadašnjem iskustvu kad jednom pridobijemo korisnika i razvijemo s njime dobar partnerski odnos, onda su taj odnos i usluga koju mu pružamo značajniji od same cijene. To se podjednako odnosi na velike poslovne sustave, kao i na kućanstva, samo u ponešto drugačijim uvjetima.

Naime, veliki poslovni sustavi cijene naš partnerski odnos i savjetodavnu ulogu GEN-I-a, budući da im naši stručnjaci savjetuju koji je najbolji trenutak za kupovinu električne energije, zbog čega mogu ostvariti velike uštede. Zbog toga je GEN-I jedan od najkonkurentnijih opskrbljivača električnom energijom za velike poslovne korisnike u regiji.

Također, kod kućanstava je, uz cijenu, vrlo važna i usluga koju dobivaju od nas. Sama cijena najviše utječe kod odluke o promjeni opskrbljivača, ali kada jednom potrošač donese tu odluku, i kada vidi koliko je jednostavan taj proces promjene, on će se ponovno odlučiti za promjenu ukoliko ne bude zadovoljan uslugom. Upravo zbog zadržavanja kupaca usluga je jednako važna kao i cijena. A upravo da bismo bili u mogućnosti pridobiti i zadržati kupce u Hrvatskoj, potreban nam je – kao glavni i osnovni preduvjet – jedinstveni račun.

Očekujete li da će energetsko tržište u zemljama regije (prvenstveno Hrvatskoj i Sloveniji) imati u narednom razdoblju više ili manje igrača?

Ne očekujemo neke značajne promjene. Sigurno je da će doći do nekih pregrupiranja – neki će se opskrbljivači udružiti, neki će propasti, možda će se pojaviti neki novi – no sama ravnoteža i broj igrača na tržištu ostat će otprilike isti.

Program konferencije Energy Market Forum 2015. pogledajte OVDJE. Na konferenciju se prijavite OVDJE.