Četiri mjeseca nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, građani Europske unije složniji su nego ikad u posljednjih 15 godina u podršci članstvu svojih zemalja u EU.

Pokazalo je to istraživanje koje je Eurobarometar proveo ovog proljeća na 26.578 ispitanika u 27 država članica. Unatoč posljedicama koje su već počeli osjećati, ispitani snažno podupiru oštre sankcije Rusiji, a u Hrvatskoj je ta podrška (82%) čak i malo veća u odnosu na prosjek u EU (80%).

Negativno o EU 7% Hrvata
Da je članstvo u EU dobra stvar danas smatra čak 65% ispitanih, što je gotovo dvije trećine, čime je nadmašen i rezultat iz 2007. kad ih je 58% podržavalo EU.

U usporedbi s istraživanjem iz 2021., u većini država članica značajno je narastao broj pozitivnih odgovora na pitanje je li članstvo njihove zemlje u EU dobra stvar, posebice u Litvi (+20 postotnih poena), Malti (+12 p.p.) te Estoniji (+9 p.p.), a za 4 postotna poena skočila je i podrška u Hrvatskoj gdje je 56% ispitanih ocijenilo članstvo u EU korisnim, a svega 10% lošim.

Rezultati istraživanja o predodžbi EU u očima građana već značajno variraju, od 76% pozitivnih u Irskoj do svega 32% u Grčkoj, dok je od hrvatskih ispitanika svaki drugi izrazio pozitivan stav, a čak 43% ostalo je neutralno.

Sloboda ispred standarda
Svega 10% ispitanih i dalje ima pozitivan stav o Rusiji, što je očekivani pad prema 30% iz 2018. Padaju simpatije i prema Kini (22%), a rastu opet prema V. Britaniji (65%) i značajnije prema SAD-u (58%).

Čak četiri od pet ispitanih izjavilo je da već osjećaju posljedice na životni standard zbog inflacije pojačane ratom, no čak ih je 59% spremno to i žrtvovati u ime očuvanja vrijednosti slobode i demokracije.

Hrvatski ispitanici poručili su da Europskom parlamentu u novim okolnostima na listi prioriteta moraju biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (48%) te teme podrške gospodarstvu i stvaranje radnih mjesta (47 %).