Za hrvatske potrebe dovoljno je petnaestak tisuća tona mandarina, dok se na neretvanskim poljima proizvodi čak četiri puta više.

Ostalo se izvozi, a među konzumentima neretvanskih mandarina bile su i mnogoljudne istočnoeuropske zemlje u neposrednom ratnom okruženju, javlja portal Maslina. Iako su mandarine tek pred cvjetanjem, ovdašnji poljoprivrednici strepe od rata u Ukrajini jer su poremećeni robni tokovi na tržištu poljoprivrednih proizvoda, pa bi u slučaju eskalacije ratnih sukoba mandarine mogle ostati neobrane i neprodane.

Spas poljoprivrednicima

Proradio prvi sustav navodnjavanja u dolini Neretve, ali to je tek početak

Svjetska politika prelama se tako preko leđa neretvanskog seljaka, koji posljednjih godina ionako jedva preživljavaju. Otkako su uvedene sankcije Rusiji 2014. godine, neretvanske mandarine se ne izvoze u tu zemlju ili se pak izvoze u minimalnim količinama, što se negativno odrazilo na ukupnu proizvodnju.

Foto. Damir Spehar/PIXSELL

Poljoprivredna proizvodnja općenito je pala na niske grane, a ratna događanja u Ukrajini i poskupljenje repromaterijala, gnojiva, zaštitnih sredstava dodatno opterećuje ionako prezadužene poljoprivrednike. Umjetna gnojiva koja su poljoprivrednici plaćali 300 kuna sada koštaju 900 kuna, dok je prodaja poljoprivrednih proizvoda nikada neizvjesnija.

Povećali su se troškovi proizvodnje, a veliko je pitanje kako će otkupna cijena mandarina to pratiti. S obzirom na poskupljenja repromaterijala u poljoprivredi, prodajna cijena mandarina trebala bi biti veća kako bi se proizvođači mogli ′pokriti′.

“Ako bi prosječna cijena mandarina bila oko 3,50 kuna, onda bi se na taj način mogla anulirati poskupljenja u proizvodnji”, pojašnjava za portal Maslina proizvođač mandarina Niko Kapović.

U ovom trenutku je sreća što nije sezona berbe, na poljima su tek nasadi kupusnjača, međutim učinci rusko-ukrajinskog rata među ovdašnjim poljoprivrednicima mogli bi se vidjeti već za desetak dana, kada na rod dolaze prve jagode. Hoće li se jagode imati kome prodavati i hoće li uopće biti turističke sezone oko Uskrsa, neizvjesno je prognozirati.

U dolini Neretve, prema prvim procjenama, jagodama je zasađeno više površina negoli prošle godine, kada je zbog korone i slabijeg uvoza bila veća potražnja za domaćim jagodama. Nakon jagoda, početkom ljeta dolazi na rod neretvanska lubenica, čiji je plasman potpuno ovisan o turističkoj sezoni.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ako se ratni sukobi nastave i izostane turistička sezona, neretvanski poljoprivrednici doživjet će potpuni krah jer neće moći prodati svoje proizvode. Proizvodnja je svakim danom sve skuplja jer poskupljuje repromaterijal, u prvom redu umjetna gnojiva, koja su usko vezana uz poskupljenje plina.

Neretvanska poljoprivreda

Ipak, općenito gledano, neretvansku poljoprivredu najviše je ′koštala′ ruska kriza. Još prije osam godina, kada su uvedene sankcije Rusiji, neretvanske mandarine više se nisu mogle izvoziti u tu zemlju, što je bio veliki šok za ovdašnje poljoprivrednike u uvjetima hiperprodukcije i masovne proizvodnje mandarina.

Klimatske promjene

Zbog suše moguća nestašica omiljenih domaćih jagoda

Rusko tržište ′gutalo′ je tako više od dvadeset tisuća tona mandarina, gotovo trećinu godišnjeg uroda. Međutim, nakon zabrane izvoza mandarina u Rusiju, ovdašnji poljoprivrednici dovedeni su na rub opstanka. Mandarine su propadale na stablima jer ih nije bilo moguće prodati. Neki poljoprivrednici se od tog šoka nikada nisu oporavili, smanjili su proizvodnju ili su se potpuno prestali baviti mandarinama.

Tek kasnije krenuo je izvoz u zemlje EU-a, ali to nikada nije moglo nadomjestiti rusko tržište, koje je bilo glavno za prodaju neretvanskih mandarina. Ovdašnji poljoprivrednici su se potiho nadali da će se rusko tržište otvoriti i da će mandarina tamo krenuti, no rat u Ukrajini ugasio je i posljednje takve nade.

Rusko tržište definitivno je izgubljeno, ali ostaje otvoreno pitanje što će biti sa zemljama u okruženju ako se nastavi ratni sukob. Hoće li se mandarine uopće moći izvoziti u Poljsku, Moldaviju i druge zemlje?

Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali nadaju se da će se ratni sukobi smiriti jer, ako se to ne dogodi, neretvanskoj poljoprivredi ne piše se dobro.

Prošle je godine Hrvatska poljoprivredna komora otvorila nove tokove razmjene s Ukrajinom, a glavni izvozni proizvod, uz međimurski krumpir, paški sir i dalmatinski pršut, trebale su biti neretvanske mandarine. Nažalost, od toga definitivno nema ništa jer je rat poremetio takve planove, koji su išli naruku ovdašnjim poljoprivrednicima.