Kao, uostalom, i svaki puta dosad, posljednjih mjeseci potvrđuje se pravilo da se u krizi novac gomila u bankama. U godinu dana, do kraja veljače, u banke se slilo čak 34,9 milijardi kuna pa je ukupna štednja dosegnula 366,2 milijardi kuna.

Premda je godišnji rast štednje u svim bankama impresivnih 10,5 posto (na osnovi transakcija), veljača je donijela nervozna povlačenja depozita zbog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija koje su srušile Sberbank.

Tvrtke su povukle 600 milijuna kuna svojih depozita iz banaka, od čega se 500 milijuna kuna odnosilo na devizne, a dodatnih milijardu kuna povukle su i druge financijske institucije.

Međutim, zahvaljujući građanima koji su u istom mjesecu na račune u bankama pospremili milijardu i 600 milijuna kuna, nominalno je u veljači ukupna štednja ostala nepromijenjena.

Unutar spomenutih 1,6 milijardi kuna, vrijedi napomenuti da su građani u isto vrijeme razročili 200 milijuna kuna, od kojih se dio izvjesno prelio u 600 milijuna kuna povećanja deviznih depozita.

Kolebanja štednje posljedica su pritiska klijenata na Sberbank u strahu za budućnost sredstava banci čiji se vlasnik našao na udaru zapadnih sankcija. Guverner Boris Vujčić iznio je podatak da je u samo dva dana, prije proglašenja moratorija na obveze banke, povučeno 200 milijuna eura.

Prema upućenima u bankarskim krugovima, i nakon hitne sanacijske prodaje Hrvatskoj poštanskoj banci, nastavio se pojačan pritisak pravnih osoba na banku pri čemu se spominje najmanje 1,2 milijarde kuna.

U državnom HPB potvrđuju tek “određeni pritisak” na likvidnost, ne žele ulaziti u detalje o banci koja im je gotovo preko noći “na mig” države završila u portfelju i za čije obveze od 1. ožujka u cijelosti jamče.

U rekordno kratkom roku riješena kriza likvidnosti, kažu iz HPB-a koji je preuzeo Sberbank/P. Macek/PIXSELL

“Svim klijentima nekadašnje Sberbank d.d. omogućeno je normalno raspolaganje njihovim sredstvima bez ograničenja i korištenje svih financijskih usluga već od 2. ožujka 2022., prvi dan nakon što je HPB postao njezin vlasnik.

Iako je došlo do određenog odljeva depozita, što smo i očekivali, njeno poslovanje je u potpunosti stabilizirano, banka je likvidna, izvršava sve obveze prema svim klijentima koji s bankom posluju redovno”, kazali su za Poslovni dnevnik.

Dodaju da je “u rekordno kratkom roku riješena kriza likvidnosti i neizvjesnost, te je očuvana njena vrijednost i povjerenje klijenata”.

Napominju da će po završetku sanacije dvije banke predstavljati značajnog igrača na tržištu koji ima “polugu, potencijal i momentum da ostvari snažan rast i razvoj kao i da nastavi pružati kvalitetnu uslugu svojim klijentima, ali i širiti se na one segmente gdje smo dosad bili podzastupljeni”. Na zadnji dan prosinca kumulativna aktiva, odnosno tržišni kolač, dvaju kreditora dosegnuo je 7,77 posto.

Ni HNB ne otkriva brojku
Iako HPB lani bilježi povećanje depozita od 2,3 milijarde kuna, neodgovorena su, međutim, ostala pitanja o visini ukupnih depozita građana i tvrtki u Sberbanku mjesec dana nakon preuzimanja.

U komentaru revidiranih rezultata za prošlu godinu banka je najavila da će u 2022. biti usmjerena na provedbu implementacije eura te pripreme za integraciju buduće Nove hrvatske banke te razvoj modela održivog poslovanja.

“Svi naši resursi angažirani su za uspješnu provedbu prioriteta kako bismo bankarskim klijentima u Hrvatskoj donijeli nove benefite kroz još kvalitetniju ponudu i konkurentnije uvjete poslovanja te doprinijeli daljnjem razvoju i jačanju brenda HPB na domaćem tržištu”, kažu.

Rječitiji o odljevu štednje nije bio ni regulator iz kojeg poručuju da ne mogu otkrivati detalje o poslovanju pojedinačnih kreditora, uključujući nedavno spašenu banku čija se brzinska prodaja HPB-u argumentirala sprečavanjem veće štete budući da je gotovo 70 tisuća deponenata u banci držalo 3,8 milijardi kuna osigurane štednje.

Neosigurani depoziti, uglavnom pravnih osoba i financijskih institucija, u tom trenu iznosili su 4,4 milijarde kuna.

Podsjetimo, Sberbank d.d. – u sanaciji, kako glasi prijelazno ime, u formalnom je vlasništvu HPB-a koji ga je kupio za 71 milijun kuna, tek dvostruko više od iznosa lanjske dobiti.

Zasad još pod sanacijskom upravom na čelu s Paškom Rakićem, a koju je imenovao regulator, završetkom procesa bi formalno trebala promijeniti ime u Nova hrvatska banka. Proces integracije u HPB ne očekuje se prije nego što euro postane službena valuta u Hrvatskoj.

U HNB-u ističu da su depoziti stanovništva u bankama (kunski i devizni) u razdoblju od lipnja 2021. do veljače 2022. povećali za 8,5 milijardi kuna.

Čeka se nova statistika
“Pritom su se devizni depoziti stanovništva povećali za 9,8 milijardi kuna, čime je njihov rast na godišnjoj razini ubrzao s 2,4% u lipnju 2021. na 7,2% u veljači 2022. (na temelju transakcija).

U siječnju i veljači ove godine depoziti stanovništva porasli su za 0,8 milijardi kuna odnosno 0,4 milijarde kuna, pri čemu su se devizni depoziti povećali (za 0,9 milijardi kuna, odnosno 0,6 milijardi kuna), a kunski smanjili (za 0,1 milijardu, odnosno 0,2 milijarde kuna)”, ističe regulator.

U kojoj je mjeri ljuljanje Sberbanka (u potpunosti zdrave banke prije navale na šaltere što ne može izdržati nijedan kreditor) uzdrmalo štediše u okolnostima ratnih zbivanja u Ukrajini i nervoze oko mogućeg prelijevanja na Hrvatsku, otkrit će brojke za ožujak.

Nije zgorega podsjetiti da je regulator prošlog mjeseca u dva navrata devizno intervenirao. Tada je povučeno milijardu kuna iz financijskog sustava kako bi se ublažili deprecijacijski pritisci na kunu zbog višemjesečnog trenda pojačane potražnje za eurima, dodatno naglašeni nervozom klijenata u veljači.