Produljeno vrijeme iznimno niskih kamata i blagih uvjeta financiranja istodobno znači i povećanu opasnost za zemlje s izraženim vanjskim neravnotežama, a Hrvatska se, nažalost, po njima posebno ističe, ponovio je i na konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" guverner HNB-a Boris Vujčić.
Kako se ministar Boris Lalovac, koji se u novije vrijeme okomio i na banke i HNB, odlučio ipak ne suočiti s njima na opatijskom skupu, Vujčić je za iznošenje svog viđenja ekonomskih i monetarnih kretanja imao duplo više vremena. Tako je uz objavu povećanja HNB-ove prognoze rasta BDP-a za ovu godinu sa 0,2 na 0,4 posto, potanko objasnio i prijetnje vezane uz relativnu zaduženost države i očekivani rast kamatnih stopa. Državni rashodi za kamate približili su nam se razini od 4 posto BDP-a i veći teret kamata imaju samo Italija, Grčka, Irska i Mađarska.
U srednjem roku, međutim, globalno se očekuje rast kamatnih stopa, što će intenzivirati nepovoljne trendove. No, analize fiskalnih kretanja pokazuju kako učinak tzv. grude snijega može objasniti gotovo polovinu porasta javnog duga u proteklih šest godina, a prema Vujčiću, taj će učinak uvelike odrediti i dinamiku u idućem razdoblju. Situacija je, kaže, više nego ozbiljna čak i bez globalnog rasta kamatnih stopa. S tim u vezi iznio je i neke računice. Kako bi zaustavila rast javnog duga koji se približio razini od 90% BDP-a Hrvatska bi do kraja 2017. morala ostvariti kumulativni primarni suficit od preko 7% BDP-a odnosno oko 25 milijardi kuna.
Simulacija porasta implicitne kamatne stope na nova zaduženja za 1 postotni bod do 2017. povećava taj iznos za oko 4 milijarde kuna. Trenutne projekcije, međutim, govore kako bi do 2017. mogao biti generiran kumulativni primarni deficit od oko 10 milijardi kuna. Nepovoljan učinak grude snijega na dinamiku javnoga duga mogao bi se još povećati do 2020., pri čemu bi se u slučaju porasta kamatnih stopa za 1 bod on kumulativno povećao u odnosu na osnovni scenarij za čak 14 milijardi kuna, upozorava guverner.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Trla baba lan, da joj prođe dan! Svi mi znamo ovo što umnjaci pričaju, ali oni su plačeni da nalaze riješenja! Velike pare troše, a malo mlika daju! Potrošili su u Opatiji i ove godine hrpu love, a pametniji ni malo nismo! Trebamo uvest fažola, da imamo na šta gatat, a ove poslat kući!
Da li je to zezanje?
Hvala Bogu da primarni budžetski suficit polako ulazi na scenu kao važna tema. No, to je tema koja se još više tiče ministra financija nego guvernera centralne banke.
Malo tko od naše obične raje zna što je to primarni budžetski suficit, a vjerojatno se oni koji su pratili grčku priču oko njegovog ostvarivanja (i posljedica!) u posljednjih godinu dana kod nas mogu prebrojiti na prste jedne ruke.
Zato u Hrvatskoj nitko niti ne sluti što bi to značilo ostvariti primarni budžetski sufici od ni manje ni više nego 7% BDP-a (?!?!?!?!?!).
Još manje kako se radi plan za njegovo ostvarivanje i što bi to značilo za Hrvatsku. No, i ona će ga morati napraviti – isto kao i sv ostali. Nažalot tek pod prisilom izvana.
Zakljucivanje otprilike na razini seizmologa koji obicno ustvrde da ce kad tad doci do sizmicki snazne aktivnosti i katastrofalnog potresa. Nazalost oni, kao ni nas vrli i uzoriti gubernator guverner, uz svu analitiku i vise od tisucu zaposlenih u HNB-u, koji imaju sve moguce i nemoguce privilegije od kredita za stan po 1-2% do svih mogucih besplatnih edukacija, teretana i sl. do natprosjecno visokih cinovnickih placa, ne mogu napraviti suvisle scenarije i procjene za nadolazecu petoljetku. Al zato znaju sebi natrpati dzepove umjesto da svoj profit, kao sto i prilici jednoj takvoj instituciji, bez obzira na njihov ‘boomerang’ o samofinanciranju, proslijede proracunu i gradjanima RH.
Pa eto, upozoravaju. Nas gubernator-guverne. Past ce snijeg u zimi, a u proljece kisa, kamatne stope ce rast, a mozda i nece, trend je takav da se ponasa netrendovski i sve znamo, al zaista pouzdano znamo tek sto se dogodilo jucer. Za sutra, koristimo slozene supersonicne ekonometrijske modele koji se uglavnom s procjenama, svedu na poznati ‘disclaimer’, odricanja od svake moguce i nemoguce odgovornosti. Zivjeli!
Korisnici kredita, politicari, Ministre financija i ostali… nemojte za koju godinu red da vas Zekoslav Njofra nije upozorio?! [emo_vrtimise]
Uključite se u raspravu