Globalna energetska kriza uzrokovana vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu države Europske unije natjerala je na žurne razrade srednjoročnih strateških planova odvikavanja od ruskih energenata, posebice plina. Paralelno s tim, za nacionalne vlade, pa i Europsku komisiju, kratkoročno je najviši prioritet popunjavanje zaliha plina i osiguranje opskrbe za iduću zimu.

I prvi tjedni na funkciji ministra gospodarstva i održivog razvoja za Davora Filipovića ponajprije su u znaku energetskih tema, a prije dva dana je uz poruku da država jamči sigurnost opskrbe plinom rekao kako će se podzemno skladište plina Okoli do 1. studenog zapuniti na 90 posto.

Prošli tjedan bio je, kaže, sastanak kriznog tima kojega kao resorni ministar vodi. Na njemu je dogovorena dinamika kojom bi se to trebalo odvijati. Tvrdi da će država zapuniti većinu standardnih skladišnih jedinica. Detalje dogovorenog hodograma zasad ne iznosi, a više informacija najavio iznijeti u narednim danima.

Prema neslužbenim informacijama upućenih u pripremne aktivnosti, već neko vrijeme radi se na financijskoj konstrukciji za operaciju popunjavanja plinskih skladišta odnosno nabave (još nekih) energenata. Naime, u tijeku su razgovori s vodećim bankama u Hrvatskoj oko kredita koji će u tu svrhu uzeti Hrvatska elektroprivreda.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, radi se o kreditnom aranžmanu vrijednom ukupno oko milijardu eura. U HEP-u i Ministarstvu gospodarstva zasad ne žele komentirati te informacije. U HEP-u se pritom pozivaju na odredbe Zakona o tržištu kapitala koje ih kao sudionika tržišta obvezuju. “Kao i do sada, u svakom pojedinačnom slučaju, kad i ako se steknu uvjeti, promptno ćemo, putem uobičajenih kanala komuniciranja, s propisanim informacijama upoznati investicijsku i drugu zainteresiranu javnost”, poručuju.

U svakom slučaju, toliki iznos kredita HEP-u podrazumijeva i državno jamstvo. Kako je riječ o specifičnoj operaciji, mimo jamstva za kredit država bi trebala snositi i troškove financiranja te moguće štete vezane uz nabavu i konačnu prodaju plina. U svakom slučaju, dosta pratećih elemenata treba utanačiti tim ugovorom o kreditu.

Intencija je da se on zaključi čim prije kako bi se sve obavilo na vrijeme, a to znači i prije početka studenog ili sezone grijanja.

Osim što se s njezinim približavanjem načelno računa s rastom pritisaka na tržištu, nabava planiranih količina podrazumijeva i raspisivanje javnog natječaja, čija provedba također uzima neko vrijeme. Ponešto o modelu kojim su u Vladi odlučili riješiti pitanje energetske sirugronsti i opskrbe plinom za iduću sezonu nagoviješteno je i prilikom nedavnog rebalansa proračuna.

Ministar financija Zdravko Marić tada je odgovarajući na pitanja novinara rekao kako je rebalansom “za nabavu plina predviđeno 75 milijuna kuna, što nije velik iznos, no osim napomene da je ta stavka otvorena i da postoji mogućnost preraspodjeljivanja naveo je i kako u jamstvenom dijelu ukupan iznos doseže milijardu kuna.

Ministar financija Zdravko Marić/I. Šoban/PIXSELL

Objasnio je kako je cilj “pronaći model koji će značiti adekvatno punjenje kapaciteta i osiguravanje sveg potrebnog za sigurnu iduću sezonu grijanja”.

Dodao je kako na tome rade resorno ministarstvo (gospodarstva), zatim Ministarstvo financija, HBOR, kao i predstavnici opskrbljivača plinom. Na dodatna propitivanja potvrdio je da cijela operacija podrazumijeva i “suradnju države i HEP-a”.

Na tome je više-manje stao, ističući da će se cijeli model osiguranje opskrbe plinom za iduću sezonu predstaviti kad bude do kraja uobličen.

Hrvatski plan je, među ostalim, i na tragu nove europske uredbe koja je pošli tjedan usuglašena na razini pregovarača Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se za države članice utvrđuje obvezna minimalna razina plina u skladištima na 80 posto do početka studenoga. Pritom je istaknuto i kako države članice i operateri trebaju nastojati doseći 85 posto, dok je u cilju zaštite od mogućih šokova za iduće godine cilj postavljen na 90 posto.

Rekordna brzina
Kako bilo, mediji učestalo pišu o tome da se europske zalihe plina po isteku protekle zime obnavljaju najbržom zabilježenom brzinom, kao i da su trenutne zalihe iznad petogodišnjeg prosjeka uoči pandemije (2015.-2019.). Europski kupci plina pokazali su se spremnim platiti mnogo više za isporuke u kratkom roku od svojih kolega u Aziji, ovih dana piše i Reuters.

U želji da osiguraju potrebne količine plina, cijena im je trenutno ipak u drugom planu. No, promatra li se krivulja cijene prirodnog plina na tržištima, pri čemu je za nas referentna burza Dutch TTF, trenutne razine osjetno su ispod vrhunca u ožujku, pa i prethodnoga u prosincu.

Situacija na tržištima i daljnja cjenovna očekivanja i dalje imaju snažan pečat neizvjesnosti i nepredvidivosti. Potvrda toga bilo je, primjerice, i prošlotjedna vijest o prekidanju isporuke prirodnog plina iz Rusije Finskoj, koja je odbila plaćati taj energent Gazpromu u ruskoj nacionalnoj valuti, a nešto ranije (krajem travnja) Rusi su iz istih razloga obustavili i isporuke Bugarskoj i Poljskoj.

Uz nastavak rata u Ukrajini ne može se isključiti da sličan modus operandi Rusija primijeni, primjerice, najesen, i na neke druge zemlje. To prije što je ovisnost kod plina za članice Unije veća nego u sličaju nafte, a pokazuje se da ni oko nje zasad nije moguće postići suglasje u smislu sankcija.

Zbog svega se među domaćim analitičarima koji prate kretanja na robnim burzama uglavnom smatra da je dobro da, mimo trećine potreba za prirodnim plinom koje hrvatska namiruje iz vlastite proizvodnje, Vlada na vrijeme krene u popunjavanjem skladišta.

Tog je mišljenja i Robert Jurišić, vlasnik i direktor tvrtke S-Grain BI. Osim neizvjesnog tijeka “geopolitičkog šaha”, s približavanjem sezone grijanja, načelno govoreći, izgledniji su pojačani pritisci na cijene plina i jačanje pregovaračke moći Rusije, kaže.

Benefiti REPowerEU-u
Kad je pak posrijedi energetska sigurnost i nešto dulji rok, Hrvatska kao članica EU može računati i na Unijin program REPowerEU koji otvara nove prilike, uz već postojeće koje u tom pogledu proizlaze iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Ministar Filipović s tim u vezi kaže kako će se učiniti sve da se Hrvatska pozicionira kao ozbiljan igrač na novoj energetskoj karti Europe. “Što se tiče samog programa REPowerEU, jasno je naznačena važnost proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku.

Što se tiče Janafa on trenutno može prema Mađarskoj isporučiti 11,4 milijuna tona nafte bez ikakvih ulaganja od Siska prema Virju i od Virja prema Mađarskoj, a uz investiciju koja se može iskoristiti kroz REPowerEU i Janaf može udvostručiti svoje kapacitete”, poručio je. To su, kaže, projekti prema kojima idemo.