Nakon niza državnih proračuna koje je “potpisao” otkako je ministar financija, Zdravka Marića prati glas da je u projekcijama prihoda uglavnom konzervativan.

To će se, prema svemu sudeći, pokazati i ove godine, barem kad su posrijedi tzv. tekući prihodi koji odražavaju dinamiku gospodarske aktivnosti.

Naime, iako je plan proračuna za 2021. revidiran nedavno (rebalansom u studenome), punjenje proračuna u prvih 11 mjeseci sugerira da bi se i taj novi plan mogao premašiti. To naročito vrijedi za prihode od PDV-a.

Korekcija naviše
Nakon što je zadnjim rebalansom plan za taj porez korigiran naviše za 2,5 milijarde, na ukupno 56 milijardi kuna, naplata PDV-a mjesec dana prije kraja godine ponovno je na tragu većeg ostvarenja. S gotovo šest milijardi kuna naplaćenog PDV-a u mjesecu studenome, u prvih 11 mjeseci slilo ga se 52,2 milijarde.

Od ostvarenja cjelogodišnjeg plana dijeli ga oko 3,8 milijardi kuna, a u zadnjem mjesecu u godini i lani i preklani ga je naplaćeno više od toga. Slično vrijedi i za trošarine.

Do kraja studenoga naplaćeno ih je više od 15 milijardi kuna, a uzme li se u obzir da se u protekle dvije godine u zadnjem mjesecu od trošarina slilo više od 1,2 milijarde, po svoj prilici trošarine će također blago premašiti plan (16 mlrd. kuna).

Plan prihoda od poreza na dobit posljednjim je rebalansom u odnosu na prvotni plan korigiran naniže (za pola milijarde, na 7,9 milijardi kuna) kao posljedica tanjih akontacija nakon godišnjeg obračuna dobiti za 2020. S krajem studenoga prihodi od tog poreza premašili su 7,3 milijarde kuna i, prema svemu sudeći, na kraju godine mogli bi dosegnuti oko osam milijardi.

Takva dinamika glavnih poreznih stavki sugerira da je i na razini ukupnih poreznih prihoda izgledan određeni prebačaj plana. S krajem studenoga u državni proračun slilo ih se 76,5 milijardi kuna, što znači da bi za ostvarenje novoga cjelogodišnjeg plana (82,2 mlrd.) bila dovoljna i ispodprosječna naplata u prosincu.

Kad su posrijedi prihodi od doprinosa, Vlada je prilikom rebalansa prvotna očekivanja smanjila za dvjestotinjak milijuna, na 24,8 milijardi. No, s 23 milijarde kuna naplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje s krajem studenoga, do kraja godine taj bi prihod trebao premašiti 25 milijardi (posljednjih godina u prosincu se kretao između 2 i 2,2 mlrd.).

Najtežom za planiranja od prihodnih se stavki proračuna iz godine u godinu pokazuju prihodi od pomoći, koje se najvećim dijelom odnose na novac iz fondova EU. I ove godine prvotni se plan povlačenja europskog novca rebalansom korigirao naniže, i to za dvije milijarde, na 24,2 milijarde kuna.

Na kraju studenoga ti su prihodi ostvareni u iznosu 18,5 milijardi kuna. U novije vrijeme vezano uz europski novac bilo je vijesti o uplatama, ali teško je reći hoće li to dovesti do isunjenja barem smanjena plana.

Veći rashodi
S druge strane, izvršenje državnog proračuna zaključno s krajem studenoga pokazuje da su rashodi poslovanja premašili 144,5 milijardi kuna, dok su na razini cijele godine aktualnim planom predviđeni u iznosu 164,4 milijarde.

Rebalansom je, naime, plan rashoda povećan za oko šest milijardi, zbog osiguranja sredstava za nabavu borbenih aviona te dodatnih sredstava za zdravstvo, zaposlene, mirovine i COVID-mjere.

Nakon tog povećanja planova kod financijski važnih rashodnih kategorija, izvršenje proračuna sada se čini u zadanim okvirima.

Najveća kategorija rashoda, Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja, u kojoj najveću stavku čine mirovine, s krajem prošlog mjeseca premašila je 48 milijardi, s tim da kod nje plan za 2021. predviđa 53 milijarde kuna rashoda.