Zbog pada cijene potražnja će rasti, ali zalihe su i dalje ograničene

Rast globalne potražnje za plinom trebao bi se ove godine ubrzati zbog nižih zimskih temperatura i smanjenja cijena, pri čemu će gospodarstva u razvoju prednjačiti u povećanju potrošnje. Međutim, geopolitički rizici i zabrinutosti na strani opskrbe mogli bi izazvati ponovnu kolebljivost cijena, navodi se u najnovijem izvještaju IEA-e o plinu.

U 2023. globalna potražnja za plinom porasla je za samo 0,5 posto, budući da je rast u Kini, Sjevernoj Americi i zemljama bogatim plinom u Africi i na Bliskom istoku bio djelomično neutraliziran padom u drugim regijama. Kako su ograničenja izazvana pandemijom popuštala i gospodarska aktivnost se vraćala, Kina je ponovno zauzela svoju poziciju najvećeg svjetskog uvoznika LNG-a (iako je kineski uvoz LNG-a 2023. još uvijek bio ispod razine iz 2021.) jer je potražnja za prirodnim plinom porasla za 7 posto.

Nasuprot tome, potrošnja prirodnog plina u Europi pala je za 7 posto, dosegnuvši najnižu razinu od 1995. godine. Ovaj pad bio je pojačan i bržim širenjem obnovljivih izvora energije te povećanom dostupnošću nuklearne energije.

7

posto pala je potražnja za plinom prošle godine u Europi

I dalje iznad prosjeka
Predviđa se da će 2024. globalna potražnja za plinom porasti za 2,5 posto, odnosno 100 milijardi kubičnih metara (bcm). Očekivano hladnije zimsko vrijeme 2024., u usporedbi s neuobičajeno blagim temperaturama 2023., vjerojatno će donijeti veću potražnju za grijanjem prostora u stambenom i poslovnom sektoru.

Cijene prirodnog plina oštro su pale nakon rekordno visokih cijena zabilježenih 2022., što također podupire oporavak potražnje za plinom. Iako su cijene i dalje znatno iznad povijesnih prosjeka, potražnja u cjenovno osjetljivim industrijskim sektorima ponovno će rasti, navodi se u izvješću IEA. Predviđa se da će se u proizvodnji električne energije upotreba plina tek neznatno povećati, jer se veća potrošnja plina u azijsko-pacifičkoj regiji, Sjevernoj Americi i na Bliskom istoku biti djelomično neutralizirana smanjenom potražnjom u Europi.

Na strani opskrbe, dostupnost plina ostala je relativno mala u 2023., budući da je porast globalne proizvodnje LNG-a bio ispod očekivanja. Kao takav, rast proizvodnje nije bio dovoljan da nadoknadi stalni pad isporuka plina iz Rusije u Europu. Rast ponude također je bio visoko koncentriran geografski, pri čemu su Sjedinjene Američke Države postale najveći svjetski izvoznik LNG-a, čineći 80 posto dodatne ponude LNG-a u 2023.

Moguće fluktuacije cijena

Geopolitički rizici i zabrinutost na strani opskrbe jer će značajni novi kapaciteti LNG-a biti uključeni tek nakon 2024., mogli bi izazvati ponovnu kolebljivost cijena.

Ulazak u novo razdoblje
Uz prognozu da će opskrba ponovno biti dosta ‘uska’ u 2024., očekuje se da će ograničeno povećanje globalne proizvodnje LNG-a obuzdati rast potražnje, osobito za Europu i zrela tržišta Azije. Očekuje se da će zalihe LNG-a porasti za 3,5 posto ove godine – znatno ispod stope rasta od 8 posto zabilježene između 2016. i 2020. – budući da bi kašnjenja u novim postrojenjima za ukapljivanje i problemi oko dostupnosti plina u postojećim projektima mogli pogurati rast opskrbe do 2025. Rastuća potražnja i ograničena ponuda mogli bi značajno pridonijeti fluktuacijama cijena tijekom godine.

“Globalno tržište plina ulazi u novo razdoblje dok svijet postupno izlazi iz energetske krize koja je imala dubok utjecaj i na ponudu i na potražnju”, rekao je Keisuke Sadamori, IEA-in direktor za energetska tržišta i sigurnost. “Očekujemo solidan rast globalne potražnje za plinom ove godine jer su cijene pale na relativno podnošljive razine. No brzina kojom se ova nova potražnja može zadovoljiti bit će ključna, osobito jer su zalihe ograničene, a značajni novi kapaciteti LNG-a bit će uključeni tek nakon 2024. godine”, zaključio je Sedamori.

Udio LNG dosegnuo vrhunce, SAD najveći dobavljač EU

Primarna opskrba prirodnim plinom u Europi smanjena je za 12 posto (ili 60 bcm) u 2023 godini. Udio LNG-a u ukupnoj primarnoj opskrba plinom porasla je na rekordnih 37 posto., dok se udio ruskog plina iz cjevovoda nastavio smanjivati – pao je na oko 10 posto. Nakon skoka od 60 posto u 2022., europski LNG uvoz neznatno je pao u 2023., na što je utjecala smanjena potražnja i visoka razina skladištenja. Unatoč nižim priljevima LNG-a, njegov udio u primarnoj opskrbi dostigao najviši nivo u 2023. Dotok LNG-a iz Sjedinjenih Američkih Država porastao je za 7,5 posto (ili 5,5 milijardi cm3), što je dodatno učvrstilo poziciju SAD-a kao najvećeg europskog dobavljač LNG-a. Takko je prošle godine američki LNG činio 47% ukupnog njegovog uvoza, što je činilo 15 posto ukupne europske potražnje za prirodnim plinom. Norveške isporuke plina ostatku Europe smanjile su se za 7 posto (ili 8,5 bcm) 2023. Ruske isporuke plina Europi gotovo su se prepolovile u 2023. na ukupno procijenjenih 45 milijardi kubnih metara, što je njihova najniža razina od ranih 1970-ih.