Otkad je Ana Deban Stojić preuzela upravljanje Zagrebačkim holdingom, koji zapošljava desetak tisuća ljudi i osigurava komunalne usluge cijelom Zagrebu, mijenja procese, podiže standarde te osigurava stabilnu financijsku sliku ovog komunalca. U intervjuu najavljuje nove projekte te odgovara hoće li biti poskupljenja usluga za građane u godini pred nama.

Cijena plina na tržištima raste. Vlada je smanjenjem naknade plinarima smanjila pritisak na rast cijene potrošačima. Kako će biti iduće godine?
Činjenica da je cijena prirodnog plina na tržištima narasla za dvadeset posto već je utjecala na cijenu poduzetništvu u ovoj ogrijevnoj sezoni odnosno u razdoblju od travnja 2018. do kraja ožujka 2019. Cijena plina za kućanstva je ostala na istoj razini tekuću ogrijevnu sezonu jer  je i nabavna cijena koju je ponudio oprskrbljivač HEP ostala jednakom, međutim u idućoj plinskoj godini odnosno od 01.travnja 2019. godine, očekuje se rast cijene plina i za kućanstva. Naime, početkom 2019. godine ponovno će se provesti natječaj za izbor opskrbljivača na veleprodajnoj razini za iduće dvije godine, a cijena po kojoj opskrbljivač na veleprodajnoj razini prodaje plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge ovisi o kretanju cijena plina  na plinskoj burzi u prethodnoj godini. Kako su cijene u 2017. bile niske nije došlo do povećanja cijene koju je odredila HERA opskrbljivaču na veleprodajnoj razini. Međutim za 2019. će referentna godina biti 2018. u kojoj je rasla cijena prirodnog plina pa će do povećanja cijene za opskrbu plinom u javnoj usluzi doći. Ono što je pritom važno je da je u metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu ugrađeno 'sidro' odnosno ograničenje povećanja ili smanjenja cijena za maksimalno 10 posto. 

Hoće li druge komunalne usluge ili usluge prijevoza poskupjeti u 2019. godini?
Treba napomenuti da određivanje cijena komunalnih usluga nije samo poslovno pitanje uprave Zagrebačkog holdinga nego je i odluka Grada Zagreba kao regulatora. Kao sto je najavljeno doći će do korekcije cijena parkiranja u Zagrebu od početka kolovoza. Tu odluku treba staviti u kontekst s uvođenjem nove usluge, karte koja stoji tek četiri kune iz koje je jasna intencija Grada Zagreba da potiče građane na korištenje javnog prijevoza. Također osigurane su i gradske površine za parkiranje poput Gredelja i Paromlina u užem centru grada po puno povoljnijim uvjetima. Doći će i do promjena u načinu naplate komunalnog otpada, koji se u potpunosti mijenja. Pritom će građani sami utjecati na račune jer će odabrati koliki volumen otpada treba za njih zbrinuti. O tim ćemo promjenama načina naplate građane dodatno informirati kako bi novi sustav organizirali na obostrano zadovoljstvo.  

Plinare su tijekom 2017. upozoravale da smanjenje njihove naknade utječe na investicijski kapacitet. Kakvo je stanje u Zagrebu? 
U Hrvatskoj se energetsko tržište zadnjih godina razvija vrlo brzo, i u poslovnom smislu i s regulatornog aspekta. Svaka promjena na regulatornom polju u bitnome utječe na poslovanje trgovačkih društava koje se bave javnom uslugom. Specifičnost Zagreba je da su upravljanje infrastrukturom i opskrba plinom po zakonu odvojene. Investicijska aktivnost Zagrebačkog Holdinga planira se na razini grupe i sukladno kumulativnim rezultatima sustava, a ne na razini podružnice pa plinare unatoč smanjenju naknada nisu pretrpjele pad ulaganja. Dapače, lani smo imali rekordna ulaganja u komunalnu, prometnu i energetsku infrastrukturu koja su tijekom 2017. premašila 800 milijuna kuna. Samo zagrebačka plinara imala je preko 70 milijuna kuna investicija, a značajna sredstva uložena su u rekonstrukciju dvanaest kilometara distribucijske plinske mreže, izgradnju 51. kilometra nove distribucijske mreže u svrhu podizanja sigurnosti i smanjenja gubitaka u sustavu te u izgradnju tisuću kućnih priključaka. Također je zamijenjeno 27. 000 plinomjera na sustavu. Da bi osigurala sigurnu i pouzdanu distribuciju plina do obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca GPZ će i u 2018. nastaviti s ulaganjima bez obzira na smanjenje naknade. Osim ulaganja u infrastrukturu početkom godine kupili smo bjelovarskog distributera plina Elektrometal – distribucija plina d.o.o koji upravlja plinskom mrežom od gotovo 500 km na području Bjelovara i devet općina na području Bjelovarsko-bilogorske županije te na taj način proširili distributivno područje. To je u skladu sa razvojnom strategijom kojom planiramo širenje i preuzimanje novih distribucijskih sustava ne samo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije nego i na područjima drugih županija. Distribucija plina je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga. U Hrvatskoj ovu djelatnost obavlja oko tridesetak društava, što je prevelik broj distributera za relativno malo tržište kao što je Hrvatska. Očekujem da će u idućih par godina doći do okrupnjavanja distributera i realno je očekivati da će dugoročno opstati možda tri do pet velikih distributera. Od kapitalnih investicija Zagrebačkog Holdinga valja napomenuti sanaciju Jakuševca, kupnju ekološke infrastrukture od spremnika do reciklažnih dvorišta, gradnju bolnice na Svetom duhu, završetak gradnje bazena Svetice, završetke škola i vrtića za grad Zagreb, Tehnološki park na velesajmu te obnovu voznog parka ZET-a. Imamo brojne velike  investicije, ali njihov se efekt vidi tek u godinama kada ih se privodi kraju, a tada se upravo bilježi i najveća investicijska aktivnost i u bilancama.

Zagrebački holding upravlja s većinom komunalnih tvrtki osim ZET-a. Kakvu ste godinu imali i očekujete li pozitivan rezultat na kraju 2018.? 
Plan za 2018, kao i za sve prethodne godine je poslovati i završiti godinu stabilno.  Prošla godina bila je vrlo izazovna. Imali smo lokalne izbore, refinanciranje obveznice, promjenu regulatornog okvira plinskog poslovanja što je utjecalo na plinaru, jednu od naših najvećih podružnica, dogodila se i kriza u  Agrokoru kojem smo bili poprilično izloženi. Sve su to okolnosti koje su rejting agencije o kojima ovisi cijena našeg zaduženja uzima u obzir. Unatoč brojnim izazovima i rizicima uspjeli smo smanjiti financijske rizike. 

Godinama ste poslovali kao gubitaš, što se promijenilo?
Proveli smo operativno i financijsko restrukturiranje sustava. Za cijeli je sustav naročito bitna bila prošla godina kada smo uspjeli refinancirati obveznicu po bitno povoljnijim uvjetima. Podsjetila bih obveznica Zagrebačkog Holdinga polučila je veliki interes ulagača, daleko veći od potreba za refinanciranjem pa smo kamatu sveli na 3,8 posto. To nam je omogućilo godišnje uštede od 190 milijuna kuna samo na dugu vezanom uz vrijednosne papire. Naglasila bih i da smo ukupnu zaduženost kompanije sveli na manje od pet milijardi kuna, što znači da smo otplatili više od 25 posto ukupnog duga Holdinga. Boljem poslovanju pridonijela je i nova organizacijska struktura ZG Holdinga, a naglasak bih stavila i na planiranje te kontrolu planova. Podružnice naravno imaju autonomiju pri donošenju operativnih odluka, ali se njihovo izvršenja plana prati na mjesečnoj razini. Time smo se osigurali od većih 'iskakanja' iz okvira dogovorenih planova, a ujedno osigurali i financijsku stabilnost Holdinga kao i provođenje politike poslovanja Holdinga. Donijeli smo i Kodeks korporativnog upravljanja kojima smo definirali "pravila igre" unutar holdingove prilično kompleksne strukture upravljanja. 

U mandatu ste uredili poslovne procese i napravili puno na području odnosa s kupcima. Koji su Vam planovi do kraja mandata?
Zagrebački holding je primarno servis građanima Zagreba i korisnici naših usluga su u fokusu svega što radimo. Unatrag nekoliko godina napravili smo značajan iskorak u smjeru dostupnosti usluga našim korisnicima uključujući i dostupnost informacija. Cilj nam je osigurati da građani mogu sve obaviti na jednom mjestu odnosno da ne moraju zbog jednog "papira" trošiti više vremena od onoga što je zaista potrebno. U tom smjeru organizirali smo pozivni centar koji radi od 0-24, pokreni centar Zagrebačkog Holdinga, nove aplikacije poput ZGPARK, Moj Račun, Moj Vio, a mnogi su naši korisnici i dalje iznenađeni da mogu komunicirati s našim agentima i putem chata. Trenutne informacije o stanju na terenu se vide na stranici sada.zgh.hr. To su usluge kojima se otvaramo našim korisnicima. Novina je i da će se već ovo ljeto putem sustava e-građanin moći zaprimati računi i dogovarati ugovorni odnosi. Ipak i dalje nisam potpuno zadovoljna jer imamo još puno prostora za popravak komunikacije i otvaranje korisnicima, ali na tome ćemo i dalje raditi. Tehnologija 21. stoljeća daje nam puno prostora za inovacije, a mi taj resurs planiramo iskoristiti. 

Iza nas je nagodba Agrokora koju je Zagrebački holding podržao. Kako ste prošli u nagodbi?
U samom procesu nagodbe prošli smo jednako kao i ostali vjerovnici. Raščišćavanje odnosa s Agrokorom traje još od 2015. od kad sam preuzela vodeću funkciju Zagrebačkog Holdinga. U tom trenutku bili smo jako izloženi kroz regresni faktoring. To su bili gotovo duplo veći iznosi od onih s kojima smo dočekali Zakon o postupku izvanredne uprave. Konstantno smo imali pregovore s vodećim ljudima Agrokora, prije i nakon donošenja zakonskog rješenja kojim je Agrokor saniran. Prije zakona poduzeli smo mjere koje su rezultirale smanjenjem izloženosti kroz regresni faktoring, a osigurali smo i naplatu tekućih potraživanja. Donošenje zakona za nas je značio samo određivanje pravila igre o načinu naplate. Zakon je jasno ostavio prostor za naplatu onih potraživanja koje su od sistemskog značaja za društvo. Pregovori oko realizacije naplate po spomenutom Zakonu su trajali dugo i rezultirali su time da je samo dio naših potraživanja dočekao finalnu nagodbu a veći dio je realiziran i prije same nagodbe. Sinergijski odnos s Gradom Zagrebom za ZGH je značio puno. U ime grada odličan su posao napravili gradonačelnik Milan Bandić i gospođa Majić, zamjenica gradonačelnika koji su ustrajali do kraja pregovora i konačne naplate. Tu svakako pozdravljam napore i izvanrednih povjerenika, te kasnije zamjenice izvanrednog povjerenika Agrokora. 

Često vas u javnosti prozivaju zbog odjevnih predmeta, naročito cipela. Niste jedina žena kojoj se to događa. Je li takav pristup dokaz mizoginije društva?
Mizoginija je poprilično teška riječ, ali je činjenica da javnost ima razlika u pristupu prema ženama i muškarcima. Ne sjećam se da sam čitala o cipelama ili odijelima političara ili predsjednika Uprava komunalnih ili državnih tvrtki. Način na koji trošim svoju plaću je moj osobni izbor i uostalom ustavno pravo, a držim da svatko treba imati pravo nositi ono što voli u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Prokazivanje zbog luksuznih predmeta ili stila života pak držim opravdanim u onim slučajevima kada je evidentno i dokazano da ih osoba koju se proziva ne može priuštiti. Trudim se opravdati čast i ugled funkcije koju obnašam. Ulazim u zadnju godinu mandata zadovoljna do sada postignutim rezultatima. 

Ima li javnost posebne standarde za poslovne žene u odnosu na muškarce?
U poslovnom svijetu dvostruki standardi nisu naročito naglašeni jer je u fokusu biznis, ali šira javnost ima afinitete i za dijelove naših života koji nama koji obnašamo javne funkcije nisu u fokusu. Zanimljivo je pak da standardi ne vrijede, ako uopće i postoje, ni za sve žene jednako. Javni interes za informiranje o nekoj temi ne opravdava iznošenje uvredljivih- rodno, rasno ili spolno diskriminirajućih informacija o osobi na koje se medijski prilog odnosi. Tu bi društvo trebalo povući crtu ispod koje se ne smije prelaziti ne zbog osobe na koju se konkretni prilog odnosi već zbog posljedica njegovanja takvog pristupa i negativnog utjecaja koji može imati na buduće generacije. 

Primjećujem da u Vašem uredu prevladavaju žene. Jeste li možda razbili onaj mit da je žena ženi vuk?
Istina je da u mom najužem timu prevladavaju žene, a na rukovodećim pozicijama Zagrebačkog holdinga žene su većina s 54 posto. Moram priznati većinu sam ih zatekla na ključnim pozicijama kada sam preuzela dužnost predsjednice Uprave no sada su možda i više uključene u poslovne procese nego su bile prije mog mandata. Ne dijelim kolege po spolu. Moj imperativ u vođenju tvrtke je da želim biti upoznata iz prve ruke sa svim informacijama koje su bitne za holding za kojeg odgovaram, a vjerujem da nema bolje adrese za komunikaciju o tim informacijama nego osoba koje vode operativno poslovanje. 

Povjerenje da možete obavljati ovaj posao, nakon godina provedenih na raznim razinama Zagrebačkog Holdinga dao vam je gradonačelnik Milan Bandić. Kako bi ga ocijenili kao suradnika, ali i gradonačelnika? 
Gradonačelnik Bandić je u poslovanju strog, ali pravedan. Izrazito je uporan pa ga zbog tih osobina suradnici ili vole ili ne vole. Nema sredine. Napomenula bih i da je neumoran, ali istovremeno ima i izrazite socijalne vještine koje mu pomažu da motivira svoje ljude unatoč visokim zahtjevima koje pred njih stavlja u svakodnevnom radu.