U strukturi košarice dobara i usluga za osobnu potrošnju prosječnome kućanstvu u Hrvatskoj na hranu i bezalkoholna pića otpada 26 do 27 posto. Cijene proizvoda koje obuhvaća ta troškovna kategorija u statističkim izračunima inflacije prošli su mjesec u odnosu na siječanj u prosjeku pale za 0,5 posto.

U godišnjim usporedbama rast cijena te komponente zadržao se prema domaćem indeksu potrošačkih cijena na 5,1 posto (samo hrana je na 4,6 posto), što je pak nešto više od godišnjeg rasta opće razine potrošačkih cijena za koji su u Državnom zavodu za statistiku jučer potvrdili usporavanje s 4 na 3,7 posto.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom koji se koristi u usporedbama s ostatkom EU usporila je na 4,8 posto, što je i dalje praktično duplo viša stopa od prosjeka europodručja.

Perad jeftinija, govedina skuplja
Mjesečni pad cijena kod hrane dijelom se svakako može pripisati primjeni proširene liste osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda za koje je Vlada ograničila cijene, a koja od 7. veljače broji 70 umjesto dotadašnjih 30 proizvoda.

Detaljniji DZS-ov pregled kretanja cijena hrane pokazuje da je, primjerice, kruh u prosjeku u odnosu na siječanj pojeftinio jedan posto, tjestenina za 1,4 posto, ulja i masti za tri posto, šećer za 0,8 posto. U proteklom mjesecu pale su i cijene voća, i to za 0,8 posto u prosjeku, te povrća (-1,6 posto), s tim da je npr. krumpir blago poskupio. Pojeftinila su u prosjeku i ulja i masti (-3,1 posto u prosjeku), zatim jaja (-5,5%), maslaca (-8,8 posto), ribe (-0,6 posto), kao i još neki proizvodi.

Nasuprot tome, meso je krajem prošlog mjeseca u prosjeku bilo 0,4 posto skuplje nego mjesec prije. Cijene govedine i teletine pritom su u prosjeku porasle 3,4 posto, svinjetine 0,9, a janjetine 1,4 posto, dok je meso peradi mjesečnim pojeftinjenjem za 1,1 posto ublažilo rast cijena u kategoriji mesa. U odnosu na siječanj prosječno su porasle i cijene slatkiša (1,7 posto), kao i kave, čaja i kakaa (u prosjeku 0,6 posto).

U godišnjim usporedbama više prehrambenih proizvoda i dalje bilježi dvoznamenkast rast. Tako su npr. cijene goveđeg i telećeg mesa danas za gotovo 15 posto skuplje nego prije godinu dana, cijene ribe više su u prosjeku za 11 posto, a približno toliko skuplje je i svježe mlijeko sa sniženim udjelom masti.

Na godišnjoj razini rastom prednjače cijene čokolade s prosječnim poskupljenjem od gotovo 30 posto, dok su npr. cijene kave, čajeva i kakaa u prosjeku skuplje za 15-ak posto. Istodobno, pojeftinili su npr. šećer s godišnjim padom od 10,7 posto, krumpir (-7,8 posto) te skupina ostalog povrća čije cijene su u veljači bile oko tri posto niže nego prije u istom lanjskom mjesecu.

Veliki energetski potencijal

Drugi su ‘otkrili toplu vodu’ i koriste geotermalnu energiju, zašto Hrvatska kasni?

Snaga poduzetništva

Vizija koja krovište pretvara u temelj – priča Svjetlane Vignjević i Tegula centra

Sve skuplji majstori
U okviru ukupne stope inflacije najveći godišnji porast cijena bilježi se u skupini restorana i hotela, čije cijene su u veljači bile 9,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U kategoriji stanovanja i pratećih ‘režijskih’ troškova (voda, struja, plin te ostala goriva) u prosjeku porasle za 4,6 posto.

Na godišnji rast opće razine cijena ublažavajuće je djelovao pad cijena odjeće i obuće (-2,4%) te 3,5-postotno pojeftinjenje prosječnih cijena u skupini komunikacija, iako su npr. poštanske usluge u odnosu na lanjsku veljaču u prosjeku poskupjele 12,3 posto.

Kad je riječ o uslugama, dvoznamenkast rast cijena u godišnjim usporedbama npr. bilježi se kod niza ‘majstorskih’ djelatnosti. Usluge održavanja stambenih objekata u proteklih su godinu dana poskupjele 10,7 posto, soboslikarske 13 posto, popravci pokućstva 14,9 posto, održavanje vozila nepunih 10 posto. Rekordan godišnji rast od čak 50 posto vezan je pak uz sportske usluge odnosno cijene ulaznica za sportske događaje.