Zbog odgode otvaranja marine ”Veljko Barbieri” gubitak za ACI oko milijun kuna

Autor: Poslovni.hr/H , 04. kolovoz 2016. u 11:13
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Marina je u srijedu ujutro počela ‘utiho’ s radom, odnosno s primanjem plovila, a svečanosti otvaranja su izostale zbog polemike duge više od mjesec dana između uprave ACI-ja i općine Dubrovačko primorje oko toga tko će financirati 2,7 milijuna kuna vrijednu pristupnu cestu kroz Slano.

U ACI-jevu marinu ''Veljko Barbieri'' u Slanom, koja je otvorena u srijedu, tijekom prvog dana pristalo je više od 20 brodova, a procjenjuje se da zbog odgode otvaranja od mjesec dana gubitak za ACI iznosi oko milijun kuna.

U srijedu je, bez velike svečanosti, konačno otvorena ACI-jeva marina ''Veljko Barbieri'' u Slanom, a kako se doznaje od direktorice ACI-ja Doris Peručić zbog odgode otvaranja od mjesec dana, gubitak za ACI iznosi oko milijun kuna.

Marina je u srijedu ujutro počela 'utiho' s radom, odnosno s primanjem plovila, a svečanosti otvaranja su izostale zbog polemike duge više od mjesec dana između uprave ACI-ja i općine Dubrovačko primorje oko toga tko će financirati 2,7 milijuna kuna vrijednu pristupnu cestu kroz Slano.

Direktorica ACI-ja Doris Peručić, koja je s danom 8. kolovoza podnijela ostavku na svoju funkciju, istaknula je kako joj je drago da je marina konačno otvorena, te kako je sada svaki dan izrazito bitan. Ustvrdila je i kako su se prepucavanja mogla izbjeći.

''ACI je iskazivao volju da pomogne u sufinanciranju ceste. Ta cesta se neće početi još graditi jer građevinske dozvole nema, sve smo se ovo mogli dogovoriti dok je marina radila. Žao mi je zbog toga, a i ACI-ju je u interesu imati lijepi pristup marini i zato smo odlučili pomoći i donirati općini sredstva za izgradnju. Malo jest gorak okus, ali i to je dio života'', rekla je Peručić u srijedu te na novinarski upit odgovorila kako se zbog odgode otvaranja izgubilo oko milijun kuna prihoda.

''To je gruba procjena jer smo izgubili vrh sezone. Veći je gubitak onaj koji se ne može brojčano iskazati, a to je loša poruka koja je poslana. To je gubitak i za ACI, općinu, državu i nautički turizam'', rekla je Peručić.

Direktorica marine ''Veljko Barbieri'', Danijela Crljen rekla je, pak, kako je tijekom prvog dana u marinu pristalo više od 20 brodova.

''Trudimo se nadoknaditi izgubljeno, mislim da je odaziv zaista dobar za prvi dan, ima preko 20 plovila na vezu, a to nisu naši stalni klijenti s kojima imamo već potpisane godišnje ugovore. Takvih je 50-ak i očekujemo ih u danima pred nama'', rekla je Crljen.

Inače, otvaranje marine uslijedilo je po dobivanju uporabne dozvole koja je izdana u utorak ujutro, a prva najava svečanog otvaranja bila je zakazana za 1. srpnja. No upravo zbog prijepora oko sufinanciranja pristupne ceste otvaranje je odgođeno.

Iz ACI-ja su tada poručili da ih Dubrovačko-primorje ucjenjuje s uporabnom dozvolom za marinu te kako nemaju nikakvu pravnu osnovu za isplatu traženih 2.7 milijuna kuna za sufinanciranje pristupne ceste u Slanom, dok je načelnik općine Nikola Knežić tvrdio kako je dogovor o financiranju ceste postojao sve do kraja svibnja te da ACI koristi situaciju kako bi izbjegao plaćanje svojih obveza.

Peručić je odbila financiranje ceste bez suglasnosti Nadzornog odbora uz objašnjenje kako ne postoji pravna obveza ACI-ja za takav financijski izdatak.

Tu 'pat poziciju' razriješio je novi Nadzorni odbor tvrtke ACI, koji je na svojoj prvoj sjednici 22. srpnja dao suglasnost na odobrenje zahtjeva za donaciju Općini Dubrovačko primorje u iznosu od dva milijuna kuna. Navedenim iznosom sufinancirat će se, po dobivanju potrebnih građevinskih dozvola, izgradnja sporne prometnice.

U međuvremenu, Doris Peručić podnijela je ostavku na mjesto direktorice, a na čelu ACI-ja ostaje do 8. kolovoza. Na njezino mjesto na mandat od tri mjeseca u petak 29. srpnja imenovan je Kristijan Pavić, zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik.

Marina ''Veljko Barbieri'' je 22. po redu marina u ACI-jevom sastavu, a nosi ime po osnivaču ACI-ja. Ima kapacitet do 200 plovila duljine od 12 do 20 metara, a od kopnenih sadržaja tu su recepcija, restoran s bazenom, sanitarije, servisne prostorije i poslovni uredi te parkiralište.

Sama marina ima dva valobrana i šest pontonskih gatova, a vrijednost investicije je 60 milijuna kuna.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Pristupne ceste / prema PUP-u /su najčešće ŽUPANIJSKE ili LOKALNE /općinske / ceste.
Da je u pitanju privatna cesta- nitko ne bi dramio ni sekunde.

Po kojoj logici bi trebao investitor – koji je platio KOMUNALNU DOPRINOS platiti izgradnju
ceste ?

Problem je nastao u čistom PROPUSTU ZAKONA.
Naime, prema Odlukama Opčina i Gradova , komunalni doprinos plaća se za m3 izgrađenih građevina.
Kako u OGROMNOJ investiciji, koja se zove ACI marina, najveći trošak čini
izgradnja same infrastrukture …..molova- sandućića za struju, priključke za vodu, te sanitarnih čvorova…
tj. NEMA VELIKIH GRAĐEVINA….
ispalo je – da komunalni doprinos – NIJE POKRIO trošak izgradnje ceste tj. gdje je moguće da
investitor i lokalna uprava dogovaraju o CESIJI- koja je moguća prema zakonu, tako- da
investitor – odmah uplati izvođaču radova kojeg odredi Grad ili Općina novac za izgradnju ceste na tom području.
/ ionako im je obaveza to izvesti u 2 godine od izdavanja Rješenja, / odnosno- investitor
može tražiti plaćanje komunalnog doprinosa na rate – i do 2 godine ….pa su na istom.

PRIJEDLOG: Da se u turističkim gradovima i općinama izmijeni ZAKON o plaćanju komunalnog doprinosa za razvoj infrastruktore – i da se doprinos NE PLAĆA PO M3 izgrađenih
objekata- NEGO PO UKUPNOJ GRAĐEVINSKOJ POVRŠINI cijelog projekta – koja
je predmet određivanja komunalnog doprinosa.
Tako bi se ubralo više novaca – za izvedbu komunalnih priključaka i infrastrukture-
čak i na investicijama – gdje se ne vide zgradurime —–ili slični objekti…..

Ja mislim da kod nas još uvijek brkaju pojmove “investicija u turizmu”. I pristupna cesta je dio projekta pa bi trebala biti i dio investicije. Ne donacija nego investicija, barem u jednom dijelu. Sve radimo po nekim prečacima pa je tako izostala komunikacija lokalne zajednice i investitora.
Turizam doživljava situaciju koja se desetljećima događa poljoprivredi. Svi se bave turizmom, kao i poljoprivredom. Obrazovanje mladih ljudi, ali i svih potencijalnih i sadašnjih “turističkih radnika”.
Njihov posao bi trebao početi na graničnom prijelazu, tamo gdje gosti ulaze u RH. gužve na cestama nisu briga samo Hrvatskih autocesta, smeće treba odvoziti i zbrinuti. O tome se razmišlja od listopada do svibnja. Šume i raslinje treba očistiti, očistiti puteve, postaviti hidrante. Zanimljiv je bio komentar u jednoj “on line” tv emisiji o požarima u priobalju: “zašto nama ne postave hidrante kao u Slavoniji?” Pa tko da ih postavi?
Nadam se da će Marina uspješno riješiti ovu situaciju.

New Report

Close