Čak polovina bankomatske mreže u Hrvatskoj, koja sada broji ukupno 6.000 bankomata, mogla bi biti ugašena, pogotovo u ruralnim područjima gdje je promet po tim bankomatima manji, a uslijed uvođenja dodatne regulative oko zaštite i sigurnosti bankomata, jer bi ona za banke mogla predstavljati preveliki trošak.

Najavio je to Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, dodajući da se o tome razgovara s Ministarstvom unutarnjih poslova, koje i jest nadležno u ovom slučaju, kao i s bankarskim regulatorom, Hrvatskom narodnom bankom, da se ti sigurnosni zahtjevi ipak ublaže, jer su u biti viši nego u ostatku EU-a, piše Novi list.

Jasan trend

U 10 godina 375 bankarskih poslovnica manje, postavljeno 2232 bankomata više

Nakupi se toga

Za 100 kuna podignutih na bankomatu druge banke plaća se i do 25 kuna, evo koja je opcija povoljnija

Ova najava o ‘sječi’ bankomata poprilično je odjeknula jer je njihova dostupnost građanima važna, pogotovo ako više plaćaju gotovinom nego karticama. Poslovne banke povremeno su već ukidale bankomate za koje su izračunale da je veći trošak njihovog održavanja od koristi koju imaju u smislu visine prometa i brojnosti klijenata.

Adrović je pojasnio da se tu radi o regulativi MUP-a, da se dakle kroz zakonodavni okvir, odnosno kroz promjene regulacije, poveća sigurnost bankomatske mreže, a kako bi se obeshrabrile kriminalne radnje, napadi na bankomate, koji objektivno ugrožavaju i ljudske živote. U čemu je onda problem?

“Jedna od varijanti koja je predložena je zaštita bankomatske mreže pri čemu ona može biti aktivna i pasivna. Razgovarali smo u nekoliko navrata s Ministarstvom unutarnjih poslova i razgovaramo s njima i dalje o tome da pasivnu elektrokemijsku zaštitu priznaju kao zaštitu bankomata jer je ona nešto što se primjenjuje u većem dijelu EU-a. Aktivna zaštita bankomatske mreže je još uvijek, neću reći u eksperimentalnoj fazi, ali još uvijek nije široko primijenjena na veliki broj bankomata u EU-u, pa smo rekli, kad drugi budu išli to primjenjivati, u krajnjoj liniji ćemo i mi to pojačati. Stvar je i u tome da je pasivna zaštita bitno jeftinija od aktivne, i s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji ogroman broj bankomata, preko 6.000 uređaja, računamo da bi to ipak bilo jeftinije jer imamo čitav niz bankomata koji su u tzv. ruralnim područjima, dakle u dijelovima zemlje u kojima je manji broj podizanja uloga ili depozita, i oni su zapravo i sada na granici isplativosti.

Prema tome, ako sad još i investiramo u njih po više tisuća eura da bi ih zaštitili u smislu aktivne elektrokemijske zaštite, tada ćemo doći do toga da se oni neće isplatiti, a ako se neće isplatiti, to znači da će vjerojatno taj dio bankomatske mreže biti zatvoren.

To onda znači da postoji mogućnost da ta mreža – upravo u razdoblju kad stanovništvu najviše treba, zbog promjene valute – bude smanjena, što će biti loše i za banke i za vlasnike bankomatske mreže, ali i one koji je koriste”, kaže Adrović.

Naveo je da očekuje da se regulatori dogovore, da “na neki način imaju koordinaciju koja bi omogućila da banke ne rasipaju svoj potencijal na sve prioritete, nego da se ipak probamo koncentrirati na ono što je u ovom trenutku za društvo najbitnije, a to je – uvođenje eura”.

Adrović tumači da nisu samo banke vlasnici bankomata, ima tu i drugih, ali za sve bi, da se dakle ide u tu regulativu, to bio veliki trošak, koji se procjenjuje na ukupno 25 milijuna eura. To je, navodi Adrović, jako puno, pogotovo sada kada će banke ulagati 80 do 100 milijuna eura u IT sustave radi konverzije kune u euro. Imaju dakle taj konverzijski trošak, trošak prilagodbe itd.

Kaže da će ovih dana ponovo razgovarati s MUP-om, pa onda vidjeti kakva će biti povratna informacija.

Na upit Novog lista iz MUP-a su naveli da je »odredbom članka 7. st. 1. toč. 4.3. i 4.4. Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite kojim se trajno označavaju i uništavaju novčanice pri pokušaju nasilne provale u bankomat, pri čemu postoji obveza na vidnom mjestu označiti da se bankomat štiti na taj način, odnosno oglasiti potencijalnom počinitelju upozorenje da će se sustav aktivirati po svakom pokušaju nasilnog prodora u uređaj s ciljem otuđenja novca«.

“Skrećemo pozornost kako je Ministarstvu unutarnjih poslova na prvom mjestu važna sigurnost te zaštita građana i njihove imovine, a u tom smislu je intencija sustavno i integralno urediti zaštitu bankomata.

Da bi se to ostvarilo, potrebno je osigurati da ugrađeni sustavi zaštite reagiraju na velik broj načina prodora u bankomat, a posebice na eksploziju zapaljive plinske smjese i eksploziva, što je način koji je u posljednje vrijeme najučestaliji.

Na tržištu postoje dva osnovna sustava zaštite novca koji funkcioniraju da boje i uništavaju novac, a to su pasivni i aktivni sustavi. Aktivni sustavi udovoljavaju svim zakonskim zahtjevima, dok se ispitivanja pasivnih sustava provode samo na djelovanje eksplozivnih sredstava, dok na druge načine prodora u bankomate ne reagiraju.

Slijedom navedenog, iz aspekta zadovoljavajućeg načina zaštite osoba i imovine te poštovanja zakonskih odredbi, aktivni su sustavi svakako prihvatljiviji kako u prevenciji kaznenih djela teških krađa tako i drugih napada”, naveli su iz MUP-a.