Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri utaje tako veliki. Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta.

Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije. U tom slučaju, mogla bi i smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, počevši od PDV-a. Međutim, lavovski dio poreza vlastima promiče ispod radara, a slično je i u ostalim članicama EU-a.

Rekordan PDV

Prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj – prema istraživanju Murphyja, koji je za svoje procjene koristio i podatke Eurostata.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto.

Oslanjanje vlasti na PDV kao glavni izvor proračunskih prihoda nije uputno, jer se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima. PDV u jednakom prostotku plaćaju starice s 1.600 kuna mirovine, koje jedva spajaju kraj s krajem mjeseca, kao i milijunaši. To neizravno pridonosi povećavanju nejednakosti. Da bi se zadovoljilo temeljno načelo, prema kojem se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi, država treba uzimati više poreza od bogatih. Dosadašnje hrvatske vlade i političke stranke nisu se na tom području junačile. Trebale bi se, očito, okrenuti najimućnijima, ponajprije putem poreza na dohodak.

Gubici i veći

Primjerice, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska daleko više prihoda ubiru od bogatih građana, jer porez na dohodak kod njih popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, po tome se nalazi na dnu europske ljestvice, jer od poreza na dohodak ubire samo 1,6 milijardi kuna, što pokriva manje od 10 posto proračunskih prihoda. Ako vlasti izbjegavaju zahvatiti porez kod najbogatijih, ne preostaje im drugo nego nametanje što većeg poreza na potrošnju svim građanima, jer znaju da svi moraju kupovati. Tako je najlakše prikupljati poreze, a to je zasigurno jedan od razloga zašto je PDV u Hrvatskoj među najvišima u Europi.

Više o temi pročitajte ovdje.