Drugi obalni ophodni brod, OOB Umag, kojega u Brodosplitu grade za Hrvatsku ratnu mornaricu do kraja tjedna trebao bi na bojevo ispitivanje, a potom očekuje i zadnje u nizu, testiranje plovidbe u nepovoljnim olujnim uvjetima na moru. Taj test ovisit će i o vremenskim uvjetima, pa se u brodogradilištu ovih dana pozorno prate vremenske prognoze i nadaju se jakom jugu.

U međuvremenu su u Splitu i najveći skeptici i kritičari tamošnjeg škvera zadovoljni dosadašnjim rezultatima testiranja Umaga, koja obavlja Hrvatska ratna mornarica (HRM), ali će rezultat biti jasan tek idući tjedan, kada bi se, uz uvjet da i zadnja testiranja zadovolje ugovorene standarde, trebala obaviti svečana primopredaja broda.

Dok je splitski škver uvjeren da će u HRM-u biti zadovoljni drugim OOB-om, izgrađenog nakon prototipa OOB Omiš, napeto iščekuju signale iz Zagreba oko nastavka realizacije poslova na toj seriji.

Prema ugovoru iz ožujka, uz isporuku tog broda do kraja godine trebao dogovoriti i završetak gradnje, uvjeti i dinamika isporuke preostala tri. No, kako se čuje iz škverskih krugova, zasad konkretnih pregovora o tomu – nema. Službeno iz Brodosplita ne odgovaraju, no u hodnicima se osjeća nervoza jer taj je posao za splitski škver životno važan.

Pretjerane cijene
Knjige narudžbi nisu popunjene, a za jedan izgubljen posao koji bi brodogradilištu donio 110 milijuna eura prihoda krivim smatraju bivšeg ministra obrane Marija Banožića, koji im nije odobrio izdavanje izvozne dozvole. Sada napeto gledaju prema MORH-u i Zagrebu iščekujući poziv iz kojeg će saznati hoće li sjesti za pregovarački stol oko novih uvjeta za dovršetak posla ili brodogradilištu slijedi scenarij teške oluje.

Sama odgoda ugovaranja aneksa ugovora za gradnju serije ophodnih brodova za HRM znači financiranje hladnog pogona. Uz to, već za OOB Umag ugovor je zaključen uz “stare” cijene, dok se prema najavama na preostala tri broda trebalo kalkulaciju temeljiti na promijenjenim cijenama koje su u međuvremenu nastupile, budući da je ugovor s MORH-om zaključen prije punih deset godina.

Tada je ugovorena cijena bila 400 milijuna kuna, no zbog raznih okolnosti realizacija je usporena, a cijene sirovina, materijala i opreme u tom su vremenu neusporedive. Za državu su, kako se iz vladinih krugova čuje, prijedlozi cijena koje stižu od Brodosplita pretjerane, te je cijeli proces oko nastavka suradnje na ovom projektu – zapeo na novcu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Interes postoji, no u Splitu su zabrinuti i što se o tome još otvoreno ne pregovara. Za njihovu stranu prenizak je planirani iznos koji je za to predviđen u proračunu za 2025. Na stavkama MORH-a stoji tek neznatno viši izdatak nego u ovoj godini, točnije 5,95 milijuna eura, oko 200 tisuća eura više.

No, u ovoj godini bio je dogovoren dovršetak gradnje koja je bila u visokoj fazi realizacije, znatno iznad preostalih (također započetih) gradnji iz ove serije. Još je namjeru ulaganja u ovaj projekt država naznačila i za narednu, 2026., s procijenjenih nešto iznad osam milijuna eura.

Svi upućeniji slažu se da su te procjene debelo ispod potrebnih i nedovoljne za dovršetak gradnje, no u Brodosplitu je prije mjesec dana kada je u saborsku proceduru upućen proračunski prijedlog Vlade pozitivnim dočekanim sama pojava ove stavke, s obzirom na to da u izvornom proračunu za 2024. taj projekt nije bio predviđen, nego je potrebni novac naknadno osiguran kroz rebalans.

Prostor zjapi prazan
No, zbog neizvjesnosti i nedostatka drugih većih poslova bude se i ambicije lokalnih političara i biznismena i Brodosplit, odnosno dio pomorskog dobra koje ima u koncesiji, postaje meta za brojne projekte. Najglasniji je proteklih tjedana bio Tomislav Šuta, koji je upriličio nekoliko medijskih istupa i konferencija, ukazujući kako prostor Brodosplita od oko 400 tisuća četvornih metara zjapi prazan, pa on sugerira da ga se oduzme škveru i stavi u funkciju.

Polovicu prostora, predlaže, trebalo bi na upravljanje prepustiti Gradu Splitu, a na tom prostoru mogao bi niknuti primjerice Međunarodni tehnološki centar. Prostor Brodosplit ima u koncesiji do 2032., a Šute zaziva da se utvrdi ispunjava li škver uvjete dogovorene koncesijskim ugovorom.

Nije to i jedina ideja koja se u splitskim krugovima spominje oko ovog atraktivnog ‘placa’, jedinstvenog na splitskom području, na koji oko bacaju mnogi i zbog mogućih gradnji poslovnih i stambenih zgrada. Takvih ideja će vjerojatno biti još i više kako se budu približavali lokalni izbori i ne krene li Brodosplitu s ugovaranjem poslova.