Svim nervoznim dužnicima i vjerovnicima Vlada je pod bor stavila set novih pravila iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Nalaze se u Uredbi donesenoj u četvrtak kojom se mijenja 40-ak odredbi Linićevog zakona.

Ključni je članak 16. kojim se mijenja članak 48. zakona te dodaje stavak 3. koji glasi:

„Iznimno od odredbi ovog Zakona, na prijedlog dužnika nagodbeno vijeće može privremenom mjerom naložiti Financijskoj agenciji, da zastane s provedbom ovrhe i osiguranja i prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, ako bi time dužniku nastala nenadoknadiva šteta. U tom slučaju nagodbeno vijeće zaključkom će odmah imenovati povjerenika predstečajne nagodbe.”

Tom će se intervencijom otkloniti prijetnja nenadoknadive štete zbog kritičnog stanja u velikim gospodarskim subjektima, a tvrtke u građevinskom, tekstilnom i drvnom sektoru koje imaju velike financijske probleme, a imaju tržište, mogu odahnuti. Novo je i to što se djelovanje Uprava i Nadzornih odbora dužnika – zahvaljujući preciznim ovlastima povjerenika koje se u Uredbi navode – praktički u cijelosti stavlja pod kontrolu kontrolu povjerenika. Naime, dok postupak traje povjerenik je dužan nadzirati poslovanje dužnika, a posebno mora kontrolirati nekoliko stvari: financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji roba odnosno usluga, pazeći pritom da se ne oštećuje imovina dužnika.

S druge starne, dužnicima je olakšano podnošenje prijedloga Fini i plana restrukturiranja, djelomičnim sužavanjem obveza ovlaštenih revizora. Primjerice u izvješću revizora o planu financijskog i operativnog restrukturiranja moraju biti izraženi stavovi o nelikvidnosti i insolventnosti društva na dan sastavljanja financijskih izvještaja, te o tome hoće li provedba financijskog i operativnog restrukturiranja omogućiti likvidnost i solventnost društva.

No iz tog izvješća ispala je obveza revizora da kažu hoće li i u kojoj mjeri provedba predstečajne nagodbe omogućiti vjerovnicima (kao i kojoj kategoriji vjerovnika) bolje uvjete namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi imali od onih da je nad dužnikom pokrenut stečaj. Za ilustraciju usklađivanja s pravilma Međunarodnih računovodstvenih standarda po kojima revizori djeluju valja navesti i sljedeću novost: kad revizori daju pozitivno mišljenje o planu financijskog restrukturiranja dužnika više ne moraju jamčiti da postoji barem 50 posto vjerojatnosti da će provedba plana omogućiti likvidnost i solventnost dužnika. Umjesto toga u novom članku 47. pod naslovom “izvješća od strane revizora” propisuje se da revizor donosi pozitivno mišljenje kad utvrdi da će provedba plana financijskog restrukturiranja omogućiti likvidnost i solventnost dužnika u razdoblju od 12 mjeseci od datuma posljednjih financijskih izvještaja.

Kada se postupak otvori, počinje teći rok od 30 dana od objave oglasa na webu Fine da vjerovnici prijave svoje tražbine. Razlučnim vjerovnicima koji se odluče odreći prava na odvojeno namirenje po novome se u tom roku isto propisuje dužnost da prijave svoju tražbinu, obavijeste o razlučnom pravu i daju pisanu izjavu da se odriču prava na odvojeno namirenje. Sada se u zakonu definira i tko su razlučni vjerovnici. To su oni, kaže Uredba, koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i si.). Uredba donosi da razlučni vjerovnici imaju pravo glasa samo ako im je dužnik osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje. Iz zakona se briše odredba da predstečajna nagodba ima pravni učinak prema svim osobnim vjerovnicima i razlučnim vjerovnicima ako su se odrekli prava na odvojeno namirenje.

To znači da banke zadržavaju razlučna prava ako se odreknu od njegova aktiviranja što znači da neće ići u odvojeno namirenje, nego će sudjelovati u postupku nagodbe. Glasovat će ne samo sa svojim iznosima razlučnih prava nego i nedospjelih tražbina. Velika je novost, a oko toga su se koplja lomila, da i uvjetne tražbine postaju bezuvjetne. Solidardni dužnici i jamci te banke garanti moći će prijaviti u postupak svoja (ne)dospjela potraživanja i imati za sve tražbine pravo glasa. Isto tako i bankarske nove tražbine koje nastanu nakon otvaranja postupka dobivaju prednost u namirenju. Prvo će se u postupku plaćati plaće i doprinosi, te nove obveze prema dobavljačima i bankama.

S druge strane, vjerovnicima osporenih tražbina više se ni pod kojim uvjetima ne priznaje pravo glasa. Plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina, a ne kao dosad prijavljenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih (a ne svih prijavljenih) tražbina. 
Uredbom su napravljene i izvjesne korekcije tzv. popravnog ispita za nagodbu. Zakon o financijskom poslovanju od 1. listopada regulirao je da vjerovnici dobivaju drugu šansu ako dužnikov plan restrukturiranja ne završi nagodbom. I nadalje vrijedi pravilo da se postupak obustavlja ako plan financijskog restrukturiranja ne bude prihvaćen. No ostala je iznimka. Dosad je vrijedilo pravilo “ako preko 50 posto vjerovnika čije su tražbine prijavljene predloži da će dostaviti izmjenjeni plan restrukturiranja”. Sada se mijenja kriterij i umjesto prijavljenih uzimaju se one koje su uvrđene što znači da sporni vjerovnici ne mogu sudjelovati u izradi vjerovničkog plana. Zadržan je rok od 30 dana da svoj plan vjerovnici  u tom slučaju dostave nagodbenom vijeću, dužniku i ovlaštenom revizoru.

Nove su i odredbe o plaćanjima tijekom postupka predstečajne nagodbe. Dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim prioritenih radničkih tražbina. Do kraja toga postupka dužnik smije plaćati obveze nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe samo uz prethodnu suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe. Tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezinog odobrenja pred nadležnim sudom imaju prednost u namirenju pred tražbinama vjerovnika iz predstečajne nagodbe.

Svi sudski postupci protiv dužnika koji su pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe – i parnični i upravni, a ne samo kao dosad ovršni postupci, prekidaju se nakon objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Isto tako nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv dužnika, radi utvrđenja i ostvarenja tražbine koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe ako u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika, niti je s druge strane istu tražbinu dužnik uvrstio u popis obveza prema vjerovnicima.

To je poziv svim vjerovnicima da pod prijetnjom gubitka prava na utvrđivanje (i)li naplatu prijave svoja potraživanja, bez razlike što već vode sporove. Izmjenjeni su pravni učinci sklopljene nagodbe. U odnosu na tražbine vjerovnika priznate u postupku predstečajne nagodbe i obuhvaćene predstečajnom nagodbom, ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe obustavit će se. U parničnim postupcima sud će u odnosu na te tražbine odbaciti tužbu, i to na prijedlog dužnika podnesen nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajne nagodbe.