Pred korona krizu prosječna bruto plaća u telekomunikacijama u Hrvatskoj skočila je za čak 44%, pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog Ekonomskog Instituta (EIZ).

Sam skok prosječne plaće, prema EIZ-ovoj Sektorskoj analizi Telekomunikacija u Hrvatskoj autorice Ljiljane Božić, početkom godine nije iznenađenje.

Dogodio se i lani, kad je do veljače prosječna plaća u domaćoj telekom industriji porasla s oko 13.000 kuna bruto na gotovo 15.000 kuna bruto da bi se tijekom godine stabilizirala na nešto ispod 13.000 kuna bruto.

Bolje su predvidjeli?

Međutim, od prosinca 2019., kad je prosječna bruto plaća u ovoj industriji bila nešto ispod 13.000 kuna dogodio se natprosječni skok, na gotovo 18.000 kuna bruto.

Privremene ljetne prognoze

Sumorne prognoze: EK dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva

Grubo preračunato u neto iznos, s obzirom na to da on ovisi o gradskom prirezu, broju uzdržavanih osoba, kao i broju djece, možemo zaključiti da je od prosinca do veljače prosječna neto plaća skočila s oko 9500 na oko 11.500 kuna.

Iako EIZ-ova analitičarka to izrijekom ne navodi, iz publikacije je vidljivo da je na rast prosječne plaće najviše utjecao pad broja zaposlenih u domaćem telekom sektoru. Pad se nije dogodio od ožujka naovamo, kad je došlo do karantene i početka korona krize, već su otkazi u sektoru pljuštali u siječnju i veljači, u mjesecima kad je naglo skočila prosječna plaća.

EIZ navodi da je prema podacima DZS-a u siječnju otkaz u telekomima u Hrvatskoj dobilo oko 600 radnika. Sektor se time smanjio na razinu daleko ispod prosjeka 2019.

Znači li to da su sektorske kompanije bolje predvidjele kretanja koja su zadesila ostatak gospodarstva posljednjih mjeseci iz analize, nije vidljivo. Može se samo nagađati da su telekomi robotima, optimizacijom procesa i dodatnom digitalizacijom otvorili si prostor za uštede po pitanju broja zaposlenih.

Još prerano za zaključke

Lani u siječnju je u telekomunikacijama, prema podacima EIZ-a, radilo 9300 radnika. Tijekom ljeta ta je brojka skočila do njih 9700, zbog sezonalnosti i velikoj ovisnosti o turizmu, da bi potom u prosincu u sektoru bilo oko 9593 zaposlenih, a u siječnju 2020. njih oko 8950.

“U narednim mjesecima ove godine došlo je do blagog porasta broja zaposlenih, no on je još uvijek značajno ispod prošlogodišnje razine”, navodi Ljiljana Božić. Podaci koji bi oslikali kako se gospodarstvo ponaša uslijed korona krize još, kaže, nisu dostupni i stoga je teško stvarati zaključke o tome.

Svi pokazatelji koji bi mogli otkriti kakva bi potražnja mogla biti za uslugama telekoma u narednom razdoblju, a posljedično i njihovi prihodi, u EIZ-ovoj su analizi vrlo suzdržani. Cijene telekom usluga bilježe neznatne promjene. Turistička sezona još se ne može točno predvidjeti, a lokalna potražnja je vrlo osakaćena. U Hrvatskoj, navodi EIZ, 81% kućanstava ima pristup internetu.

prosječan spremnik

Od ponoći nove cijene goriva na benzinskim pumpama

No, preostali ga doslovno ne žele, jer ga smatraju ili skupim ili nepotrebnim. Prema mišljenju Ljiljane Božić, pitanje je i koliko je online kupovina u Hrvatskoj u porastu.

Navodi da 35% građana lani ili nije kupovalo online ili je to učinilo samo jednom. Razlog za zazor od takve kupovine, tumači, nije toliko što se građani boje za sigurnost već činjenica da im se više sviđa kupovati uživo, u fizičkim trgovinama. Zasad još, navodi, nema podataka je li to izmijenila korona.

“Pitanje ostaje koliko će dugoročno poduzeća, ali i pojedinci, prihvatiti nove trendove s obzirom na to da su istraživanja pokazala da su digitalizaciji i praćenju digitalnih trendova poduzeća zbog svoje tromosti najveća smetnja”, zaključuje Božić.