Očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjilo se za osam mjeseci. Prosjek je srušio veći broj umrlih u 2020. koji se vežu uz epidemiju COVIDA-19, pokazalo je istraživanje koje je provelo troje profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među njima je i demograf Ivan Čipin koji je u emisiji Studio 4 HTV-a otkrio detalje istraživanja.

– U 2020. imamo najveći broj umrlih otkad se prati građanska evidencija umrlih, nakon 2. svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta negdje 14 promila, i imamo taj višak mortaliteta koji smo ostvarili u zadnja dva-tri mjeseca 2020., rekao je Čipin.

Prema preliminarnim procjenama preminulo je 56.677 osoba.

– Taj višak u nekom prosječnom razdoblju zadnjih pet godina je za otprilike nešto malo manje od 10 posto više, što je na godišnjoj veliki skok, dodaje.

Za izračun je korištena mjera – višak mortaliteta.

– To je jednostavna mjera koja se koristi kako bi eliminirali učinke ekstremnih događaja poput ove epidemije. On stavlja u odnos broj umrlih u nekom razdoblju s prosječnim brojem umrlih u normalnom razdoblju, pojasnio je.

– Imali smo čak i manjak u prvom djelu godine. Sve je krenulo krajem kolovoza, sredinom listopada je ta ljestvica umrlih naglo porasla, u prosincu smo bili s viškom od čak 57 posto u odnosu na prosječne prosince zadnjih pet godina, na četvrtom mjestu u Europi. Jedino su Slovenija, Litva i Bugarska bile lošije od nas, rekao je Čipin.

Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017., ali dodaje Čipin, nikad ovakvog opsega.

– Imamo dva efekta na mortalitet – prerana smrt, a drugo da je zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života. Ne znamo koliko ima jednih, a koliko drugih. Trenutno možemo dati procjene da je COVID-19 u 2020. kod bio četvrti uzrok smrti, a kod muškaraca treći.  Veći broj umrlih našli smo jedino kod cirkulacijskih bolesti, karcinoma i metaboličkih bolesti, rekao je Čipin.

Upitan trebamo li se bojati da će se ovaj trend nastaviti, Čipin je rekao da se to sa sigurnošću ne može reći.

– Vidimo da se nastavilo u siječnju, vjerojatno će i u veljači. Sve ovisi o tome hoćemo li imati treći val ili. Nekakvi srednjoročni i dugoročni učinci lockdowna na buduće zdravlje će se vjerojatno osjetiti, zaključuje demograf.

Očekivano trajanje života

Očekivano trajanje života u 2019. je bilo 78,5 godina – 75,4 za muškarce i 81,6 za žene. To je sve smanjeno za sedam do osam mjeseci, kazao je Čipin.

– Ako u sljedećim godinama budemo imali manji broj umrlih, očekivano trajanje života može se povećati. To ne znači da se povećala smrtnost u smislu generacijske razine. Možemo imati manji broj umrlih u budućnosti, ako su od COVIDA umrle one osobe koje su bile pred kraj života. Puno je opasnije ako analize pokažu da smo izgubili dosta godina života, a naše procjene pokazuju da bi to mogao biti slučaj kod muškaraca, koji imaju dva do tri puta veći rizik od smrti od COVIDA u starijim dobnim skupinama nego žene, rekao je demograf dodajući da je COVID najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima.

U početku je najviše zaraženih na 100.000 stanovnika bilo kod starijih, a ljeti je bio najveći kod mladih. Na jesen se to polako širilo na radno sposobnu populaciju. Stariji su bili nešto manje zaraženi u odnosu na ranije, dok je prosincu to eksplodiralo na sve dobne skupine. Podaci za siječanj 2021. pokazuju da je broj novooboljelih pao u svim dobnim skupinama, a najviše kod starijih osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Najviše zaraženih je bilo na sjeveru u Međimurskoj županiji oko 10 posto, a najmanje u Istri s manje od 3 posto.

Izostao baby boom

Broj rođenih je u padu. U siječnju 2021. bilježimo pad rođenih od 10 posto u odnosu na siječanj 2020.

– Ako se to nastavi, to će biti značajan pad živorođenih, možemo pasti ispod 33.000. Možda su neki očekivali baby boom nakon lockdowna, no dogodilo se suprotno, kazao je Čipin.

Na popisu stanovništva, koje se provodi ove godine, očekuje da bi službeno moglo biti oko četiri milijuna stanovnika.