Špica prošlogodišnje turističke sezone donijela je nešto manje prihoda od stranih turista nego godinu prije, ali zahvaljujući ostvarenjima u predsezoni i posezoni 2024. je zaključena rastom priljeva i novim rekordnim ostvarenjem, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Tijekom srpnja, kolovoza i rujna, naime, zabilježeno je 9,06 milijardi eura naspram 9,12 zabilježenih u istom tromjesečju godinu prije, ali na razini cijele godine prihodi od inozemnih gostiju porasli su za oko 389 milijuna ili 2,7 posto, čime su stigli nadomak 15 milijardi eura (14,98 mlrd.).

Za više od 40 posto prošlogodišnjeg rasta prihoda, pak, zaslužno je 10-postotno povećanje tih priljeva u posljednjem tromjesečju. Prema izračunima HNB-a, u zadnja tri mjeseca prihod je dosegnuo gotovo 1,8 milijardi eura, tj. za nepunih 165 milijuna eura više nego u istom periodu prethodne godine.

U resornom ministarstvu posebno su zadovoljni rekordnim rezultatima u pred- i posezoni kojima su, kažu, uvelike doprinijela nikad veća ulaganja u sektor turizma koja podižu kvalitetu ponude i usluga. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina pritom, dakako, naglašava i pozitivan doprinos Vlade u pogledu investicija, kako kroz europske fondove tako i osiguranjem sredstava u državnom proračunu za ulaganja u turističku infrastrukturu koje podižu kvalitetu ponude i usluga. Dobrim rezultatima nada se i ove godine.

Cjelogodišnja destinacija
“U pripremi ove turističke godine odradili smo snažnu promociju na najvećim svjetskim sajmovima s posebnim naglaskom na našim najvažnijim emitivnim tržištima. Najave s tih tržišta idu u prilog Hrvatskoj kao i dalje poželjnoj turističkoj destinaciji koja nudi vrijednost za novac”, poručio je. Isto tako, dodaje kako sve promjene koje se rade u sklopu sveobuhvatne reforme upravljanja turizmom imaju za cilj i ostvarenja što većih prihoda, ali ponajprije kroz podizanje kvalitete ponude i pozicioniranja Hrvatske kao održive i cjelogodišnje destinacije.

Ako je suditi prema prvim statističkim brojkama za 2025., a zasad su dostupni tek oni o broju noćenja i dolazaka u siječnju, prvi signali upućuju da stvari idu u smjeru daljnjeg povećanja značaja predsezonskih i posezonskih ostvarenja. Ukupan broj turističkih noćenja u prvome mjesecu bio je za 9,4 posto veći nego u lanjskom siječnju, a broj dolazaka za 11,3 posto.

To je svojevrstan nagovještaj da bi se i u financijski pokazateljima udjel trećega kvartala, koji je npr. lani “iznio” oko 60 posto prihoda od stranih turista, trebao nastaviti postepeno smanjivati. U Hrvatskoj narodnoj banci, čija je analiza cjenovne konkurentnosti domaćeg turizma lani izazvala dosta pozornosti, u posljednjim su makroekonomskim projekcijama naveli tek kako bi rast izvoza usluga mogao biti “razmjerno blag s obzirom na visoku razinu izvoza turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti”.

Skromne stope rasta
Kako bilo, dio ekonomista i za fizičke pokazatelje u turizmu reći će kako je realno očekivati relativno skromne stope rasta jer potencijal u prvom redu leži u razdobljima izvan glavne sezone.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

“Pritom su više izraženi rizici prema usporavanju zbog niže cjenovne konkurentnosti, ali i činjenice da je kupovna moć gostiju s naših (naj)bitnijih tržišta smanjena, prvenstveno u Njemačkoj i Austriji”, u osvrtu na prve brojke istaknula je Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka u Raiffeisen banci.

Prethodne dvije godine smanjenje noćenja s njemačkog tržišta nadomještali su gosti iz srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Poljska). S obzirom na kretanja cjenovne konkurentnosti i promjene preferencija gostiju djelatnosti povezane s turizmom suočavat će se sa stalnim i kontinuiranim izazovima i nužnim brzim prilagodbama, zaključuje Sabolek Resanović.