Prosječna neto plaća isplaćena za listopad zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 7140 kuna. To je tridesetak kuna ili 0,5 posto više nego mjesec prije, dok je na godišnjoj razini riječ o nominalnom porastu za 384 kune ili 5,7 posto, pokazuju najnoviji podaci državnih statističara.

No, kako istodobno rastu i potrošačke cijene, i to tempom koji iz mjeseca u mjesec ubrzava, u realnim terminima godišnji se rast prosječne plaće s listopadom spustio ispod dva posto, tj. na 1,8 posto.

U nekim djelatnostima s ispodprosječnim nominalnim rastom plaće već mjesecima zapravo realno padaju, a takvih će uskoro biti i više. Jer, vrhunac inflacije tek slijedi, a prilagodbe plaća uglavnom su vezane ugovorima koji se ne mijenjaju na mjesečnoj, pa ni kvartalnoj razini.

Inflatorni pritisci, naime, i dalje su jaki, a višim stopama godišnje inflacije u idućim mjesecima pridonijet će i niska osnovica iz prvog tromjesečja čiji je utjecaj u izračunima prosječne inflacije za 2021. ublažavajući pa se na razini cijele godine očekuje da će službena inflacija iznositi relativno umjerenih 2,5 posto.

Tako se, primjerice, nakon ubrzanja stope u listopadu na 3,8 posto, a u studenome na 4,8 posto, već za prosinac očekuje da će godišnji rast potrošačkih cijena premašiti 5 posto. U svakom slučaju, izgledno je da slijedi daljnje kaskanje realnih plaća.

Iznimke bi mogla biti najtraženija odnosno deficitarna zanimanja, reći će Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. Koliko će ostalima realne plaće zaostajati, ovisi, uz ostalo, o snazi sindikata, dodaje.

U pogledu sindikalne snage obično bolje stoje zaposleni u javnom sektoru. Usto, neke su djelatnosti fleksibilnije u smislu stalnog “pogađanja” oko plaća, dok su nekima, poput industrijskih kompanija, ugovorni okviri čvršći.

Promatrano prema djelatnostima, od njih 20-ak (prema Nacionalnoj klasifikaciji) realan pad odnosno manji nominalni rast prosječnih plaća na godišnjoj razini u odnosu na rast cijena već danas bilježi osam od 19 skupina djelatnosti prema nacionalnoj klasifikaciji (NKD-u).

U toj skupini prevladavaju one u kojima su plaće ionako ispod prosječne. Primjerice, to vrijedi za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva gdje su plaće u godinu dana nominalno porasle za prosječno tek 2,8 posto, zatim za prijevoz i skladištenje s 3,4 posto većim iznosom prosječne plaće, gospodarenje otpadom (3,6 posto), ostale uslužne djelatnosti (+3,6%), ali i građevinarstvo s godišnjim porastom plaća od 3,7 posto.

Najskromniji nominalni rast plaća, samo 2,2 posto, bilježi se u djelatnosti Opskrbe električnom energijom i plinom, ali realan pad u toj kategoriji u smislu životnog standarda je manji problem jer je s prosječnom plaćom od 9025 kuna to jedna od “top 3” branše.

Istodobno je npr. u prerađivačkoj industriji, koja (uz trgovinu) zapošljava ponajviše ljudi, plaće su u proteklih godinu dana porasle 4,6 posto.

To znači da, uprosječeno gledano, zaposlenima u industriji inflacija također polako poništava rast plaća, s tim da su po pojedinim industrijskim granama razlike veoma velike: dok u proizvodnji odjeće u promatranih godinu dana nije bilo ni nominalnog rasta plaća po kojima je ona ionako na začelju (prosječna za listopad 4533 kune), u duhanskoj industriji, koja visinom plaća pripada “gornjem domu” bilježi se godišnji rast veći od inflacije (6,5 posto nominalno, na 9130 kuna).

Premda s nešto blažim povećanjem neto plaća, i farmaceutika zasad solidno prati rast cijena, što u brojkama znači blizu pet posto, na prosječnih čak 10.491 kunu.

Najveće plaće i za listopad su isplaćene u djelatnosti Informacija i komunikacije, u prosjeku 9812 kune. To je u odnosu na godinu prije povećanje za 8,6 posto ili gotovo 800 kuna. Međutim, i unutar te djelatnosti rast plaća je šarolik.

Tako su, primjerice, u telekomunikacijama na godišnjoj razini porasle samo 2,3 posto (na 9930 kuna), dok znatno brže rastu u računalnom programiranju, gdje se bilježi gotovo 10-postotni rast prosječnih neto plaća – sa 9674 na 10.613 kuna.

Nasuprot tome, u turističko-ugostiteljskim djelatnostima zavidnu dinamiku rasta plaća bilježe i one koje se bave smješajem (9,8 posto) i ugostiteljstvom (+8,7 posto).

No, dok je to za zaposlene u uslugama pripreme i usluživanja hrane i pića prosječnu neto plaću podiglo na tek 4876 kuna, zaposlenima u kompanijama koje se bave turističkim smještajem prosječne neto plaće time su dosegnule 6535 kuna odnosno u prosjeku blizu 600 kuna više nego lani.

Uz spomenute, među vodećim djelatnostima po prosječnoj plaći su i financijski sektor s više od 9600 kuna prosječne neto plaće (+6,9%), ali i većina djelatnosti u kojima u smislu broja zaposlenih prevladava javni sektor, koji ima i razmjerno veći udio visokoobrazovanih zaposlenika.

U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi prosječna je plaća za listopad dosegnula 8760 kuna što je godišnji porast za 7,4 posto, a po 6,6 posto godišnjeg porasta bilježe i obrazovanje (s prosjekom od 7909 kuna) te javna uprava i obrana (8400 kuna).

Ako je suditi prema aktualnim pregovorima sindikata i Vlade, javni sektor mogao bi bolje proći i u borbi rasta plaća i inflacije. Prođe li sindikatima zahtjev za 13. plaćom, to bi samo bilo povećanje koje bi zaobišlo formalan rast plaća u smislu povećanja osnovica.

Inače, medijalna plaća zaposlenih u pravnim osobama u pravilu je osjetno niža od prosječne. Polovica zaposlenika za listopad je primila neto plaću manju 6039 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu, kad je ta razdjelnica iznolila 5776 kuna porast za 4,5 posto.