Oleg Butković ministar je iz Vlade Andreja Plenkovića koji nedvojbeno dobro kotira u široj javnosti, čemu pridonosi svakako njegova izravnost i otvorenost u komunikaciji s medijima i običnim ljudima, koji mu daju i najbolje ocjene u različitim anketama.

Ipak, njegovo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije dobilo jednako zadovoljavajuće ocjene državnih revizora. U ocjeni koju su proveli za prošlu godinu, naime, Državna revizija za rad Butkovićevog ministarstva dala je uvjetno mišljenje.

Kontrola prije sedam godina
Razlog za to dva su velika državna poduzeća koja su od Vlade dobila financijsku pomoć iz državnog proračuna, ali ministarstvo je propustilo uredno obaviti obvezno nadziranje trošenja tih sredstava.

Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru predviđa planiranje i obavljanje prethodnih i naknadnih kontrola na licu mjesta u svakoj proračunskoj godini, a po izvještaju revizora koje je upućeno Vladi i Saboru, to je izostalo. U 2021. Hrvatskim autocestama doznačeno je 458 milijuna kuna kapitalne pomoći iz proračuna, a revizori su utvrdili da je zadnja kontrola namjenskog korištenja novca u toj državnoj tvrtki provedena prije sedam godina.

HAC-u se iz državne blagajne redovito svake godine doznačuju sredstva, a prema izvješću revizora od 2016. do 2020. radi se o ukupno 2,42 milijarde kuna. Za koje, dakle, nisu obavljene potrebne kontrole namjenskog korištenja. Druga je tvrtka hrvatski nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines, a baš na prošlotjednoj sjednici Vlada je odobrila ministru Butkoviću provedbu odluke o dokapitalizaciji CA od 296 milijuna kuna.

Slučaj na koji su revizori ukazali u svom “češljanju” Butkovićevog resora datira iz 2019., kada je Vlada u rujnu donijela odluku o stvaranju uvjeta za dokapitalizaciju CA zajmom od 250 milijuna kuna. Prvi dio uplaćen je iz proračunske zalihe već 2019., a drugi dio u siječnju 2020. sa stavki Ministarstva.

O namjenskom korištenju novca CA je Ministarstvu dostavilo samo dva izvješća za sredstva isplaćena 2019., no ne i za 2020., u kojoj je isplaćen veći dio (150 milijuna). Tim sredstvima CA-u se trebala omogućiti financijska stabilnost prije dokapitalizacije, koja je tada bila planirana za potencijalne privatne ulagače, ali se zbog komplikacija koja je uslijedila izbijanjem pandemije koronavirusa taj plan odgodio.

Butkovićevo ministarstvo je, kako se navodi u izvješću revizora, po dogovoru s Europskom komisijom zaključilo ugovor o dioničarskom zajmu koji dospijeva u siječnju ove godine, uz zateznu kamatu od 2 posto godišnje, a u rujnu prošle godine CA je zatražio odgodu otplate, koja je uz odobrenje Ministarstva financija početkom ove godine i prihvaćena.

CA će tako kredit vraćati do siječnja 2025. Zbog te činjenice revizori dodatno naglašavaju važnost nadzora i nalažu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da od CA zatraži izvješća o namjenskom trošenju sredstava. U svojim očitovanjima, Ministarstvo prihvaća kritiku u slučaju HAC-a, no ne i u slučaju CA, u kojemu se pozivaju na promjene uvjeta, odnosno klasifikacije uplaćenog predujma u zajam dioničara.

Nastojali su i tijekom razgovora s revizorima pojasniti da se odluka Vlade iz 2019. odnosila na stvaranje uvjeta za dokapitalizaciju, a da je potom uplata predujma pretvorena u dioničarski zajam, te da, pojednostavljeno, ne vrijede iste odredbe.

Sporne i vanjske usluge
“Ministarstvo navodi da može od CA tražiti dostavu izvješća, ali u ovom trenutku to ne smatra potrebnim jer su sredstva isplaćena i utrošena prije same odluke kojom su pretvorena u zajam dioničara, a sam sadržaj ugovora o tom zajmu je usklađen s Ministarstvom financija i prati obrazac u sličnim predmetima, te ova okolnost nije prepoznata, pa je ta obveza izvještavanja ostala u ugovoru”, pokušalo je Ministarstvo pojasniti slučaj revizorima.

No, revizori ukazuju da se i prema novom ugovoru kojim se sredstva dokapitalizacije retroaktivno smatra zajmom predviđa da do 15. u mjesecu CA podnosi izvješće o namjenskom korištenju sredstava, a to ne čini, zbog čega revizori ostaju pri svom nalogu.

U slučaju kontrole korištenja sredstava potpore u HAC-u, pak, Ministarstvo je potvrdilo da će do kraja ove godine obaviti kontrolu “na licu mjesta”. Kritiku revizora Butkovićev resor pobrao je i zbog toga jer je značajan dio poslova koje su u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova obavljao vanjski pružatelj usluga, umjesto zaposlenika Ministarstva.

Od lipnja 2019. do kraja 2021. za te je usluge plaćeno 41 milijun kuna, a od 783 zaposlenika Ministarstva, u Upravi za EU fondove i strateško planiranje radi njih 52. Ministarstvo tvrdi da nema dovoljno zaposlenika za opseg posla, no revizori imaju suprotan stav.