Kretanja cijena nafte u protekla dva tjedna upućivala su da u slučaju da Vlada na početku ovog tjedna ne izađe s novim interventnim mjerama, danas slijedi novo osjetno poskupljenje goriva.

Očekivano, Vlada je odlučila još jednom intervenirati, pa su od danas, uz premium goriva koja su i u dosadašnjim mjerama bila izuzeta od ograničenja, skuplji samo benzin i dizel na benzinskim crpkama na autocestama.

Na većini crpki ili, točnije, na njih 94 posto, cijene su ograničene na postojećih 13,50 kuna za benzin (bez tzv. multifunkcionalnih aditiva) te 13,08 na dizelsko gorivo i 9,45 kuna za plavi dizel. Zasad je to “plafoniranje” utvrđeno za naredna dva tjedna, a u međuvremenu će se pratiti situacija na tržištu i odlučiti što dalje.

Benzin bi bio iznad 14 kuna
Da se nije interveniralo dopunom Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, od danas bi na svim postajama benzin premašio 14 kuna, dizelsko gorivo bilo bi na 14,57, a plavi dizel na gotovo 11 kuna, naglasili su u Vladi.

Premijer Andrej Plenković kaže da se Vladi ne može spočitati diskriminatornost mjere/P. Macek/PIXSELL

Bez svih dosadašnjih mjera usmjerenih na ograničavanja rasta goriva (limitiranje marže distributera, smanjenje trošarine, ukidanje naknade za biogoriva te sustav 14-dnevnog umjesto tjednog obračunskog razdoblja), litra benzina bila bi, kažu, gotovo dvije kune skuplja nego što jest, dizela gotovo tri i pol kune, dok bi plavi dizel stajao oko 2,4 kune više.

Komentirajući najnoviju intervenciju premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Vlada time dodatno zaštitila standard građana, a istodobno se vodilo i računa o tome da je Hrvatska turistički veoma popularna autodestinacija, što znači i znatne prihode od goriva za vrijeme turističke sezone.

Hipotetski, dio (stranih) turista možda će posegnuti za točenjem goriva na crpkama koje nisu na autocestama, ali računa se da to neće biti masovno. Kako bilo, Vladi je očito bilo bitno da joj se ne može spočitati diskriminatornost mjere prema strancima, za što se u EU već duže vrijeme proziva Mađarsku, jer kod nas je “cijena na pojedinoj crpki za svakoga ista”.

Jesu li odluci o mehanizmu najnovije intervencije prethodile konzultacije s distributerima, u Vladi ne navode. No, premijer je napomenuo kako je odnos prodaje baznog i aditiviranog benzina (za koji ne vrijede ograničenja) 50:50, a kod dizela je to 70:30, pa računajući i tržišno utvrđivanje cijena goriva na crpkama na autocestama kompanije imaju dovoljno prostora za slobodno formiranje cijena.

Mali udjel prodaje
Međutim, pozicije velikih i malih trgovaca u tom su smislu prilično različite. Tako Armando Miljevac iz Udruge malih trgovaca naftnim derivatima kaže da premium ili aditivna goriva kod njih u prosjeku čine tek desetak posto prodaje, a njihove crpke uglavnom nisu na autocestama, pa za njih Vladina mjera znači gubitak od 75 lipa po litri kod dizela i desetak kod benzina. Sve u svemu, ako neće moći raditi s plusom izglednim smatra nestašice, pa i zatvaranje crpki, kaže.

U Udruzi malih trgovaca smatraju da bi najkorektnija bila kombinacija tržišnog formiranja cijena i vaučera, ali isto tako neki ekonomisti reći će kako operacionalizacija modela vaučera ipak traži neko vrijeme.

Ostaje vidjeti hoće li i na koji način Vlada izaći u susret nezadovoljnim malim trgovcima koji tvrde da ih se gura u gubitke koje ne mogu podnijeti. Kako stvari stoje, energetska, pa i kriza vezana uz cijene naftnih derivata, očito će potrajati i mjere će se zacijelo još redefinirati.

Inače, određeni manevarski prostor još uvijek postoji i u segmentu trošarina. Do minimalne trošarine na benzin prema europskim pravilima raspoloživo je još 37 lipa, a kod dizela 19 lipa. Zasad u odabiru modela očito veći ponder imaju kalkulacije s turističkom sezonom.